Na koje načine smiriti promet u naseljima glavna tema Savjeta za sigurnost prometa

Kako je istaknuo predsjednik Savjeta, dr. sc. Zvonimir Sabati, riječ je o tematskoj sjednici na koju su, među ostalima, pozvani svi načelnici i gradonačelnici s područja Varaždinske županije, s ciljem upoznavanja s različitim načinima smirivanja prometa kroz naseljena mjesta, njihovim prednostima i nedostacima, ali i radi razmjene mišljenja struke te predstavnika jedinica lokalne samouprave.

- Nije nikakva tajna da se promet može smanjivati uvođenjem kružnih tokova, ali isključivo ondje gdje je to opravdano i potrebno. Njihova je prednost što, uz smirivanje prometa, u određenim situacijama omogućuju i učinkovitije odvijanje prometa. Također, koriste se i izbočine na kolniku, takozvani „ležeći policajci“, koji često izazivaju kritike građana. U sklopu ove prezentacije prikazani su i brojni primjeri koji pokazuju kako na smirivanje prometa utječu kućišta za mjerenje brzine te kamere. Svaka od ovih mjera ima svoje prednosti i nedostatke, ovisno o konkretnim uvjetima, ali i financijskim mogućnostima – rekao je Sabati.

Dodao je kako se nada da će tematska sjednica potaknuti veću pažnju svih sudionika u prometu te ih motivirati na razmišljanje o vlastitom doprinosu smanjenju prometa kroz naseljena mjesta.

- Cilj nam je potaknuti zajedničko djelovanje i odgovorno ponašanje svih uključenih – naglasio je Sabati, dodavši kako će Savjet i ubuduće nastaviti s održavanjem tematskih sjednica vezanih uz druge prometne i sigurnosne problematike uočene na području Varaždinske županije.

Rješenja za smirivanje prometa sudionicima sjednice predstavio je Ivan Cvitković sa Sveučilišta Sjever, koji se specijalizirao za područje cestovnog prometa.

- U Hrvatskoj se najčešće koriste takozvane umjetne izbočine, odnosno „ležeći policajci“, uz koje se sve češće postavljaju kamere, preventivni pokazivači brzine i vibrotrake na kolniku. Međutim, iskustva iz inozemstva pokazuju da se promet može uspješno smirivati i drugačijim rješenjima, koja djeluju na percepciju vozača. U nekim europskim i američkim gradovima to se postiže jednostavnim zahvatima, poput postavljanja prepreke ili sadnje stabla u sredini kolnika, zbog čega vozači instinktivno smanjuju brzinu. Sličan učinak ima i cik-cak parkiranje vozila s obje strane ceste, kojim se onemogućuje vožnja ravno i prisiljava vozača na sporiju i oprezniju vožnju u obliku „S-zavoja“. Takva su rješenja već isprobana i na području Varaždinske županije – primjerice u Svibovcu, u općini Sračinec, gdje je izvedena šikana kao pilot-projekt – istaknuo je Cvitković.

U drugom dijelu izlaganja osvrnuo se na probleme buke i važnost prevencije te prilagodbe mjera konkretnim prometnim situacijama.

- Postavlja se pitanje zašto bi svi vozači koji se pridržavaju ograničenja brzine bili „kažnjeni“ prelaskom preko umjetnih izbočina. Ako vozite 40 ili 50 kilometara na sat, i dalje prelazite preko prepreke koja stvara dodatnu buku i vibracije. Mjerenja su pokazala da buka na umjetnim izbočinama često doseže 70 do 80 decibela, a dugotrajna izloženost buci iznad 70 decibela štetna je za zdravlje. Naš cilj nije reagirati tek nakon teških prometnih nesreća, već preventivno spriječiti da se one uopće dogode. Zato nudimo različita rješenja, prilagođena vrsti naselja, prometnim uvjetima i postojećoj komunalnoj infrastrukturi. Mjere se razlikuju ovisno o tome radi li se o ulazu u naselje, samom naselju ili dionicama izvan naselja – od prometnih otoka na ulazima u naselja, preko smanjivanja radijusa zavoja unutar naselja, čime se povećava sigurnost i skraćuje put pješaka, do dodatnog osiguranja pješačkih prijelaza pješačkim otocima, gdje je pješak zaštićen i u uvjetima slabije preglednosti – zaključio je Cvitković.