Predavanje je pripremila prof. dr. sc. Jelena Kralj, upraviteljica Zavoda za ornitologiju Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, koja se od 2015. bavi istraživanjem crvenokljunih čigri u Hrvatskoj.
Crvenokljune čigre gnijezde se na Jadranu, ali i na šljunčanim otočićima duž Drave i Save, a danas su zbog uništavanja slatkovodnih staništa izložene brojnim ugrozama. U istraživanju ptica, osobito selica, primjenjuje se napredna tehnologija i razvijaju nove metode analize podataka, pa se osim prstenovanja koriste i svjetlosni geolokatori i GPS uređaji, pomoću kojih se utvrđuju područja na kojima ptice borave izvan razdoblja gniježđenja te njihova dnevna aktivnost.
Selidbeni put čigri koje se gnijezde duž Save i Drave dug je više od 9000 km. Dok se većina europskih čigri seli duž obala Atlantskog oceana, naše čigre prelaze preko Sredozemnog i duž Crvenog mora te obalom Afrike dolaze do Mozambičkog kanala i Madagaskara, gdje provode zimu. Iako taj put mogu preletjeti za oko tri tjedna, jesenska selidba često traje i do četiri puta duže jer čigre provode mnogo vremena hraneći se na odgovarajućim područjima i izbjegavajući nepovoljne vjetrove. GPS uređaji pokazali su i neka neuobičajena kretanja koja su dovela do neočekivanih spoznaja o ponašanju čigri za vrijeme sezone gniježđenja. Suočene s čestim poplavljivanjem kolonija, čigre dravskih i savskih kolonija često posjećuju druge kolonije kako bi, u slučaju propadanja legla, mogle brzo naći područje na kojem će njihova jaja i mladunci biti sigurniji. Ovakvo ponašanje, tzv. izviđanje, mehanizam je prilagodbe na promjenjive uvjete u okolišu, često izazvane ljudskom aktivnošću, koji daje nadu da će se populacije čigri na našim rijekama uspjeti održati unatoč svim ugrozama.
