– U Donjoj Dubravi vještina izrade črne pisanice batik tehnikom održala se od 1860. godine. Neke od glavnih nositeljica ove vještine bile su Marija Fabić i Margareta Benko. U “Ornamentici pisanica Međimurja” pronašla sam podatke o pisanicama iz donjeg Međimurja i njihovim ornamentikama od 1927. do 1991. godine, a kao mjesta izrade se spominju Donja Dubrava, Donji Vidovec, Kotoriba, Sveta Marija, Donji Mihaljevec, Draškovec i Prelog, po čemu se vidi da su črne pisanice karakteristične upravo za ovaj dio Međimurja – otkriva Biserka Vučenik, nositeljica vještine izrade črne pisanice.
Batik tehniku izrađivanja črne dobravske pisanice na tvrdo kuhanim jajima naučila je od pokojne Marije Fabić (rođene 1921. godine) prije 30 godina, a na ispuhanim jajima tu istu tehniku primjenjuje dvadesetak godina. Izrada črne pisanice započinje dobro ispranom i osušenom ljuskom jajeta na koju se kičicom, odnosno pisaljkom, koja se grije na plamenu svijeće i umače u pčelinji vosak iscrtavaju rubovi cvijeća i lišća.
– Po dužini jajeta se ispisuju poruke poput: “Mali dar iz Međimurja”, “Ovo jaje za sreću se daje”, “Ne gledaj ovo jaje, već onoga koji ti ga daje!”… Latice cvijeća i lišća bojimo vodootpornim flomasterima, a iza toga se preko njih nanosi sloj pčelinjeg voska, odnosno čoskaju se. Nakon toga jaje umačemo u crnu boju, koja se nekada kuhala od čađe, a danas se koriste kupovne boje, zatim boje za tekstil i voda uz dodavanje žličice alkoholnog octa, da se boja ne bi lovila za prste. Kad jaje u potpunosti pocrni, izvadimo ga iz boje i skidamo vosak toplom pamučnom krpom. Tako nam ostaju na jajetu šareni cvjetovi, listovi i ornamenti. Da bi se pisanica što više sjajila, premažemo je špekom ili jestivim uljem – objašnjava postupak Biserka Vučenik.
