„Ako ne vidimo, nismo nevidljivi“ – svi moramo raditi na stvaranju pristupačnije okoline

Ciljevi obilježavanja Međunarodnog dana bijelog štapa su podizanje svijesti o izazovima s kojima se susreću slijepe i slabovidne osobe, promocija prava na ravnopravan pristup obrazovanju, zapošljavanju, informacijama i javnim prostorima, ali i podsjećanje društva na važnost pristupačnih tehnologija, infrastrukture i usluga.

Povodom obilježavanja Međunarodnog dana bijelog štapa s ciljem zajedničkog djelovanja i javnog zagovaranja prava osoba s oštećenjem vida, Hrvatski savez slijepih (HSS) kao krovna organizacija, predstavljaju strateške prioritete, točnije izazove da bi zajednički potakli donositelje odluka i javnost na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini na otvoren dijalog.

Dugogodišnjim zalaganjem HSS-a doneseni su Zakon o osobnoj asistenciji i provedbeni propisi. Samim time usluga osobne asistencije postaje pravom, a prestaje biti samo mogućnost.

– Naglašavamo važnost kvalitetne i održive provedbe usluge videćih pratitelja kao dijela sustavne osobne asistencije. Pritom upozoravamo na probleme poput nedostatka radne snage, neadekvatnih radnih uvjeta i niske cijene sata usluge te tražimo pokretanje inicijative za izmjene Zakona, radi bolje zaštite korisnika, ali i pružatelja usluga – ističu iz Hrvatskog saveza slijepih.

S obzirom da je pismenost temelj samostalnosti i ravnopravnog uključivanja osoba s oštećenjem vida u društvo, Brailleovo pismo (brajica) omogućava slijepim osobama da čitaju, pišu, uče, ostvaraju svoj potencijal i realiziraju svoja prava na obrazovanje, informiranost i uključenost.

– Unatoč razvoju sofisticiranih digitalnih tehnologija, Brailleovo pismo ostaje ključno za samostalnost i inkluziju slijepih osoba. HSS poziva Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih da osigura sustavno i trajno financiranje udžbenika i materijala na brajici te uvećanom tisku da bi zajamčili osobama s oštećenjem vida inkluziju u obrazovnom sustavu – dodaju iz Saveza.

Djelomični ili potpuni gubitak vida može značajno utjecati na radnu sposobnost, kvalitetu života slijepih i slabovidnih osoba, kao i na njihovu obitelj, u fizičkom, psihološkom i socioekonomskom smislu. HSS ističe sve veće opterećenje na javno zdravstvo uzrokovano porastom oboljelih od dijabetesa i bolesti retine. S obzirom na to da Hrvatska ima jedno od najstarijih stanovništva u Europi, navedeni zdravstveni problemi predstavljat će težak teret za zdravstveni sustav i društvo u cjelini. Nužno je naglasiti potrebu za ranom dijagnostikom, edukacijom i promicanjem zdravog načina života te osnaživanje politika koje sprečavaju mogući gubitak vida.

Oštećenje i gubitak vida mogu predstavljati dubok emocionalan i fizički teret, osim toga može doći do društvene izolacije, otežanog pristupa informacijama, sudjelovanja u društvenim aktivnostima...

– Da bi se spomenuto spriječilo ili umanjilo bitno je osnaživanje politika i zakona koji se odnose na osobe s invaliditetom, uz dostupnost usluga podrške i osobne asistencije. Središnja poruka kampanje „Ako ne vidimo, nismo nevidljivi“ usmjerena je na senzibilizaciju javnosti o pristupačnosti okoline i ravnopravnom sudjelovanju slijepih osoba u društvu. Savez poziva sve udruge članice da se aktivno uključe u lokalne aktivnosti i zajednički promiču viziju društva u kojem sljepoća ne znači manju vrijednost, već različitost – zaključuju iz Hrvatskog saveza slijepih.