Buđenjem prirode, bude se i nametnici

Počela je sezona krpelja – cjepivo je jedna od mjera zaštite

Autor: RP Foto: Freepik 20.3.2026. 12:00h

Krpelji su paraziti iz skupine paučnjaka koji se hrane krvlju ljudi i životinja. Riječ je o hladnokrvnim organizmima pa se dolaskom toplijeg i sunčanog vremena budi njihova aktivnost. No, krpelji su i uzročnici raznih bolesti. U Hrvatskoj se svake godine bilježe stotine slučajeva zaraze bolestima koje prenose krpelji, a najvažnije su Lymska vorelioza i krpeljni meningoencefalitis.

– U kontinentalnom dijelu Hrvatske najrasprostranjeniji je, i na čovjeka se najčešće prihvaća, tzv. šumski krpelj (Ixodes ricinus) koji može prenijeti bakteriju Borrelia burgdorferi koja uzrokuje Lymsku boreliozu ili Lajmsku bolest, virus krpeljnog meningoencefalitisa i dr., ako su njima zaraženi, dok je u hrvatskom priobalju za ljude rizičniji pseći krpelj (Rhipicephalus sanguineus) koji može prenijeti rikecije koje uzrokuju mediteransku pjegavu groznicu – pojašnjavaju iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.

Lajmska bolest često se prepoznaje po karakterističnom crvenilu na koži koje se širi oko mjesta uboda. Ako se ne liječi, može zahvatiti živčani sustav, zglobove i srce. Krpeljni meningoencefalitis je virusna bolest koja napada središnji živčani sustav i može uzrokovati upalu mozga. Za razliku od borelioze, za nju ne postoji specifičan lijek, ali postoji cjepivo.

Ako vas ugrize krpelj, nema potrebe za panikom jer nisu svi krpelji zaraženi. Procjena je da je bakterijom Borrelia burgdorferi zaraženo otprilike 10 do 30 posto krpelja, dok je udio krpelja zaraženih virusom krpeljnog meningoencefalitisa znatno manji i obično iznosi manje od 1 posto.

Najbolja zaštita je i u ovom slučaju prevencija. Prilikom izlaska u prirodu obucite prikladnu odjeću koja podrazumijeva duge ruke, nogavice uvučene u čarape, zatvorenu obuću... Preporuka je izbjegavati tamnu odjeću na kojoj su krpelji teže uočljivi. Na gole i izložene dijelove tijela dobro je nanijeti repelente, odnosno sredstva za zaštitu od insekata.

Jedna od mjera zaštite je i cijepljenje, ali samo protiv krpeljnog meningoencefalitisa. Prema HZJZ-u, cijepljenje se provodi trima dozama kojima se postiže zaštita tijekom tri do pet godina. Nakon toga treba se docijepiti jednom dozom, ako se želi zadržati odgovarajuća razina zaštite. Cijena jedne doze je 50-ak eura.

Ako ste uočili krpelja na koži, važno ga je što prije ukloniti. Rizik od infekcije je veći što je krpelj duže pričvršćen.

Krpelja odmah izvadite pincetom zahvaćajući ga što bliže glavici, uz kožu te ga laganim povlačenjem izvucite iz kože, a na kožu primijenite antiseptik – preporučuju u HZJZ-u.