Zakon donosi niz novosti koje će utjecati na sve korisnike mirovinskog sustava. Među najvažnijim izmjenama ističe se nova formula za usklađivanje mirovina u omjeru 85:15 u korist povoljnijeg faktora. Uvodi se i trajni godišnji dodatak, poznat i kao 13. mirovina, čiji će se iznos, kojeg će Vlada odrediti u listopadu, množiti s godinama staža. Nadalje, majkama će se za svako rođeno ili posvojeno dijete priznati 12 mjeseci staža, umjesto dosadašnjih šest. Od 1. siječnja 2026. ukida se penalizacija za prijevremeno umirovljenje s navršenih 70 godina, što će u prosjeku povećati mirovine za oko 60 eura.
Zakon predviđa i fleksibilnije modele rada za umirovljenike obzirom da im se omogućava rad u punom radnom vremenu uz isplatu 50 posto mirovine, dok obrtnici nakon 65. godine mogu nastaviti raditi bez prekida, uz 50 posto mirovine. Korisnici invalidskih mirovina dobivaju pravo na rad do tri i pol sata dnevno, izjednačavajući se tako s braniteljima. Posebna pažnja posvećena je i ranjivim skupinama kao što su roditelji njegovatelji, udomitelji i osobe koje skrbe o hrvatskim ratnim invalidima. Navedenim skupinama se dodatno omogućuje ostvarivanje pola mirovine s navršenih 65 godina života, uz zadržavanje statusa.
Redefinira se i bonifikacija za kasnije umirovljenje, koja će se odsad vezati isključivo uz dob, ne i uz mirovinski staž. Zakonom se intervenira i u najniže mirovine koje će rasti oko tri posto te u invalidske mirovine koje će rasti prosječno 75 eura.
Dodatni staž od 12 mjeseci omogućen je i tradicionalnim te srodničkim udomiteljima s više od 10 godina udomiteljskog staža, prenosi portal Index.hr.
