Građani će ubuduće, nakon 42. dana bolovanja, moći primati naknadu do maksimalnih 995 eura mjesečno, što je više od 400 eura više u odnosu na dosadašnji limit od 565 eura. Prve promjene u iznosima bit će vidljive na plaćama u rujnu. Povećanje vrijedi i za roditelje koji njeguju bolesno dijete, dok u tri slučaja bolovanja naknade ni do sada nisu bile ograničene, a riječ je o naknadama kod rodiljnog dopusta, bolovanja zbog ozljede na radu te zbog smrti djeteta. Uz podizanje gornjeg limita, povećan je i minimalni iznos naknade s dosadašnjih 110,36 eura na 353,15 eura. Ovo je prvo povećanje maksimalnih naknada od 2006. godine, kada je prosječna plaća iznosila oko 600 eura. Danas prosjek plaća doseže 1366 eura, no i dalje ostaje pravilo da iznos HZZO-ove naknade za bolovanje ne može prijeći 995 eura neto, bez obzira na visinu stvarne plaće zaposlenika, prenosi tportal.
Nove odredbe obuhvaćaju više kategorija bolovanja, među ostalima, zaposlene na bolovanju dužem od 42 dana, osobe u izolaciji kao kliconoše, pratitelje bolesnika, njegovatelje članova obitelji te trudnice s komplikacijama u trudnoći. Poslodavci će, kao i do sada, snositi trošak bolovanja prvih 42 dana, i to samo u slučaju kada je riječ o bolesti zaposlenika. U svim ostalim slučajevima naknadu pokriva HZZO ili državni proračun. Prema podacima HZZO-a za 2023. godinu, u Hrvatskoj je evidentirano gotovo 20 milijuna dana bolovanja, a za naknade je isplaćeno 208 milijuna eura. Prosječno je dnevno bilo oko 64.000 zaposlenih građana na bolovanju, a stopa bolovanja iznosila je 3,68 posto – niža nego 2022. godine, kada je iznosila 4,12 posto. S obzirom na znatno veća izdvajanja za naknade, očekuje se da će provjere bolovanja ubuduće biti češće, kako bi se spriječile eventualne zlouporabe i osiguralo da bolovanje koriste samo oni koji za to imaju opravdan razlog.
