Evo kako možete do dodatnih slobodnih dana

No, postoje i drugi načini na koji zaposlenici imaju pravo na dodatne slobodne dane u različitim slučajevima predviđenim zakonom ili internim aktima poslodavca. Dopust može biti plaćeni ili neplaćeni, ovisno o razlogu izbivanja s posla, piše tportal.

Najpopularniji način za stjecanje dodatnih slobodnih dana je darivanje krvi. Osim što činite dobro djelo, za darivanje krvi zakonom vam je zagarantiran plaćeni slobodni dan, a može ih biti i više ako je tako određeno kolektivnim ugovorom.

Prema Zakonu o radu, plaćeni dopust možete koristiti u ukupnom trajanju od sedam radnih dana godišnje, ako to nije drukčije uređeno kolektivnim ugovorom te pravilnikom ili ugovorom o radu. Pored slučajeva pobrojanih zakonom (darivanje krvi, sklapanje braka, rođenje djeteta, teže bolesti ili smrt člana uže obitelji), plaćeni dopust možete dobiti za druge namjene, poput selidbe, obavljanja sistematskog pregleda i sl. Plaćeni dopust možete ostvariti i za vrijeme obrazovanja ili stručnog osposobljavanja i usavršavanja, pod uvjetom da je riječ o školovanju na koje vas je uputio poslodavac.

Također, plaćeni slobodni dani mogu se ostvariti i na temelju prekovremenog rada, prenosi tportal. Slobodan dan predstavlja zamjenu za odrađene dodatne sate rada ili dodatnu smjenu. Umjesto povećanja plaće za prekovremeni rad, poslodavac omogućuje radniku korištenje slobodnih dana. U privatnom sektoru uobičajeno je da radnik skuplja prekovremene sate te za osam sati prekovremenog rada dobije slobodni dan. U državnim i javnim službama vrijedi drukčija praksa te se slobodni dani utvrđuju određenim omjerom sati. Ako se, primjerice, osnovna plaća uvećava za prekovremeni rad 50 posto, tada će se i prekovremeni sati računati u jednakom postotku za koji se povećava plaća za prekovremeni rad.

Pravo na odsutnost s posla novi je institut te je rezultat usklađivanja s Direktivom Europske unije o ravnoteži između poslovnog i privatnog života roditelja i pružatelja skrbi, a podrazumijeva pravo na odsutnost s posla jedan dan u kalendarskoj godini u slučajevima osobito važnog i hitnog obiteljskog razloga nastalog bolešću ili nesrećom.

Poslodavac vam na vaš zahtjev može odobriti i neplaćeni dopust, a za to vrijeme miruju vam prava i obveze iz radnog odnosa. Zakon o radu ne navodi razloge zbog kojih poslodavac može odobriti neplaćeni dopust, kao ni njegovo vremensko ograničenje, već je navedeno prepušteno odluci, odnosno dogovoru između radnika i poslodavca. Ako koristite neplaćeni dopust, poslodavac vas može odjaviti iz sustava obveznog mirovinskog i zdravstvenog osiguranja, bez obzira na njegovo trajanje.

U tom slučaju možete sami uplaćivati doprinose za mirovinsko osiguranje koristeći institut produženog mirovinskog osiguranja, a status osigurane osobe u sustavu zdravstvenog osiguranja možete steći sukladno propisima iz područja zdravstvenog osiguranja. Neplaćeni dopust može se koristiti za različite namjene, a najčešće se odobrava za potrebe obrazovanja ili stručnog osposobljavanja.