U Hrvatskoj je cijena kilovasata 0,0460 eura. Jeftiniji plin jedino je u Mađarskoj, gdje je cijena 0,0320 eura po kilovatsatu, dok je prosjek na razini Europske unije 0,1233 eura. Najskuplju cijenu plina plaćaju Šveđani, 0,1893 eura i Nizozemci, 0,1671 eura po kilovatsatu.
– Glavni pokazatelj cijene plina u Europi je cijena na TTF-u (Title Transfer Facility) robnoj burzi u Rotterdamu u Nizozemskoj, gdje se najviše trguje plinom. Zapravo, za većinu europskih zemalja cijena plina na TTF-u je referentna cijena. A i tamo je relativno stabilno stanje. Protekla dva mjeseca cijena plina na TTF-u bila je od 32 do 35 eura po megavatsatu. Tamo također nema naznaka neke globalne nestabilnosti, a neki gadan poticaj morao bi biti da se to promijeni. Drugim riječima, da se dogodi neko zaista veliko ratno djelovanje po plinskim ili naftnim kapacitetima, a to se ne dešava – za N1 objašnjava energetski stručnjak Igor Dekanić.
Veća sigurnost u javnosti postigla bi se definiranjem cijena na duži razdoblje, a ne kao do sada na svega nekoliko mjeseci. No, to ovisi o brojnim faktorima, vrlo često onima na koja tržišta Europske unije izravno teško mogu utjecati.
– Ako ne dođe do širenja postojećih borbenih djelovanja ili izbijanja nekog novog rata, vjerojatno će takvo stanje ostati. Iskustvo dosadašnjih ratova i energetskih kriza govori nam da se redovito ratovalo blizu naftnih i plinskih polja i kapaciteta, ali zaraćene strane nikada nisu napadale naftna i plinska postrojenja i putove. Osim u iračko-iranskom ratu od 1980. do 1988. godine i početkom ruske agresije na Ukrajinu, kada je izvršena tajanstvena diverzija na plinovod Sjeverni tok od Rusije prema Njemačkoj, a za koju su kasnije bile naznake da ju je izvela ukrajinska strana. Dakle, dosad se u vojnim sukobima nije išlo na energetske kapacitete. Ne možemo reći da se to neće promijeniti, ali dosadašnje iskustvo govori nam da vjerojatno neće – dodao je Dekanić.
