Medicinska i Druga gimnazija već su pune, u ostalima još malo mjesta za jesen

Strukovne škole pravi su hit, a na školovanje u Varaždinsku županiju hrle iz ostalih županija!

Autor: AB Foto: Grad Ivanec 15.7.2026. 20:00h

-U svim školama kad zbrojimo sve osnivače imali smo nešto manje od 2000 mjesta. To znači da je svatko mogao upisati željeno zanimanje uz određene preduvjete, a ako nije uspio u tome imao je alternativu – zadovoljan je ekspert županijskog školstva Miroslav Huđek, pročelnik Upravnog odjela za prosvjetu kulturu i sport.

Dodaje kako je nakon ljetnog roka za upis na jesenskom roku ostalo slobodnih još oko 140 mjesta. Osim Medicinske škole i Druge gimnazije koje imaju stopostotni upis sve ostale imaju nešto mjesta za jesen. Najmanje slobodnih mjesta je u graditeljstvu i zanimanje za osobne usluge gdje je po jedno mjesto – dodaje Huđek.

Jesenski rok počinje službenom objavom, 10. kolovoza, glavne aktivnosti su od 24. do 26. kolovoza i a nova školska godina počinje 7. rujna.

-Strukovne škole su kod nas hit zadnjih desetak godina ako ne i više. Mi imamo najmanje mještovitih škola što znači da su naši strukovni sektori isprofilirani. Izuzetno smo vodili brigu o tržištu rada. Što se može zaposliti to upisujemo, što ne ne upisujemo. Po svim podacima Ministarstva tu smo najbolji. Imamo pristup dobrog gospodarenja. Nema trošenja javnog novca na ono što je nepotrebno i besmisleno. Investiraj ga u razvoj, investiraj ga u razvojne programe i bit će dobro – komentirao je Huđek pa se osvrnuo na deficitarna zvanja.

-Nakon dugo godina i pokušaja upisali smo i šest dimnjačara što je na neki način uspjeh ne samo naš županijski, nego i na državnoj razini. Prije par godina upisali smo staklare koji su bili izrazito deficitarni na državnoj razini i sva druga zanimanja. Imate preko desetak takvih obrničkih zanimanja gdje se u Varaždinskoj županiji u odnosu na RH njih školuje više od 10 posto, a nekih i do 80 posto, od limara i tako redom. Podignut je broj upisa za graditeljstvo koje je jako važno i vlada velik interes. Sve što realni sektor treba mi smo u stanju ostvariti – nastavio je.

Huđek također naglašava kako razvoj se razvoj poticajnog radnog okruženja ne može gledati jednodimenzionalno.

-Prva je infrastruktura u koju se puno ulaže, od praktikuma, prostora, opreme, namještaja... Da bi danas mogli govoriti o svenamjenskim učionicama koje motiviraju i potiču učenike. Kada to imate morate imati motiviranog učitelja koji će to moći pratiti kako generacije tako svakog učenika pojedinačno, a ono što je danas nevjerojatno važno, to su programi jedne obrazovne kulture gdje je najvažnije pitanje sigurnosti u školama. Svi mi koji smo roditelji jako nam je važna sigurnost. To je pitanje mentalnog zdravlja, digitalne tranzicije, umjetne inteligencije, održivog razvoja. Sve su to pitanja koja čine tu dimenziju obrazovne kulture. Naravno da nam je važna i demografija koja nam ne ide u prilog zadnjih godina i teško je predvidjeti gdje će se to zaustaviti – pobrojao je te dodao kako Varaždinska županija broji velik broj učenika iz drugih županija što je još jedna potvrda visoke razine pedagoških standarda koje drži Varaždinska županija.

-Dolazimo do toga da nam dolaze učenici iz drugih županija, njih čak 728. To vam je na razini naše Prve gimnazije. Da njih nema, jedna naša srednja škola bi bila manje i zato se moramo truditi – dodao je pa se osvnuo na još jednu važnu dimenziju u obrazovanju, a to je mobilnost i vidljivost.

-Naši učenici moraju putovati i vidjeti kako žive njihovi prijatelji i drugi, za to su tu  programi Erasmus koji čine da naši učenici budu građani Europe i daju povratni signal u kom pravcu se mi moramo razvijati. Na kraju ono što mjerimo je obrazovna tranzicija. Zanima nas koliko naših učenika završava, koliko ih nastavlja srednju školu, koliko njih nakon srednje škole ide dalje na visoka učilišta, a koliko ide na tržište rada. Sve je to nevjerojatno važno jer iza svih ovih brojaka, programa i aktivnosti stoji javni novac kojim mi gospodarimo i moramo znati što nam se dešava unutar obrazovnog sustava – zaključio je Huđek.