Lavanda je višegodišnja biljka koja raste u obliku poluloptastog grma i može živjeti i do trideset godina. Postoje tri osnovne vrste lavande: prava, širokolisna i hibridna. Prava lavanda doseže visinu od 40 do 60 centimetara i promjer od 80 do 120 centimetara. Ima uske, sivozelenkaste listove, a njezine jednostavne cvjetne grane duge su 20 do 40 centimetara. Cvjetovi su plave boje, a plod je kalavac s četiri jajaste sjemenke. Hibridna lavanda, koja je sterilna i ne daje plodove, formira zbijeni grm visok 80 do 100 centimetara i promjera većeg od 150 centimetara. Ima razgranate cvjetne stabljike duge 60 do 90 centimetara, a listovi su joj zeleni i slabo dlakavi. Sve vrste lavande imaju snažan, prepoznatljiv miris koji potječe od visokog udjela eteričnog ulja.
Prava lavanda cvate u lipnju, dok hibridna nešto kasnije. Puni cvat traje od šest do osam dana, a upravo tada cvjetovi sadrže eterično ulje najbolje kakvoće. Plodovi sazrijevaju postupno tijekom kolovoza, ali su skloni osipanju. Lavanda zahtjeva mnogo sunčeve svjetlosti i topline, a najbolje uspjeva na toplim, vjetrom zaklonjenim položajima. U mirovanju podnosi i temperature do -20 °C, no ako vegetacija počne prerano, kasni mraz može uništiti hibridnu lavandu. Kišno i hladno vrijeme tijekom cvatnje može smanjiti udio eteričnog ulja i do 50%. Dodajmo i da lavanda odlično podnosi sušu, osim u ranoj fazi rasta, prenosi Agroklub.
Prava lavanda najčešće se razmnožava sadnicama iz sjemena, ali se može razmnožavati i vegetativno, korištenjem zelenih reznica ili klonova. Budući da je hibridna lavanda sterilna, ona se razmnožava isključivo vegetativno. Priprema reznica uobičajen je i jeftin način razmnožavanja. Reznice se pripremaju u proljeće, nakon prestanka mrazova. Grmovi stari tri do četiri godine zagrnu se zemljom do visine od tridesetak centimetara. Potrebno je osigurati dovoljno vlage za zakorjenjivanje. U jesen, nakon kišnog razdoblja, zemlja se odgrne, a dobro zakorjenjene grančice režu se vinogradarskim škarama i sade kao sadnice. Od jednog srednje razvijenog grma moguće je dobiti od 100 do 150 sadnica. Sve se sadnice sade u jesen, tijekom studenoga, dok je ožujak krajnji rok za uspješnu sadnju. Proljetna sadnja se ne preporučuje.
