Suša ga je izmorila, neće ga biti dovoljno, ali cijena ne bi smjela divljati

– Krumpir kao planinska biljka, koja potječe s područja Južne Amerike i planinskog predjela Anda, ne voli previše visoke temperature, naročito ne veće od 28 stupnjeva Celzijevih. A kao planinska biljka traži u vrijeme intenzivnog razvoja gomolja i nadzemnog dijela ravnomjerno raspoređenu količinu vlage, što znači od 100 do 120 milimetara oborina mjesečno. A ova godina je bila sve samo ne takva. U svibnju i lipnju, u dva mjeseca kada imamo najintenzivniji rast cime ili nadzemnog dijela i kada počinje tuberizacija, odnosno razvoj gomolja, sve to je izostalo – rekao je Milorad Šubić, voditelj Područne službe za stručni podršku – područne jedinice Čakovec, koja djeluju u okviru Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede, okupljenim poljoprivrednicima na Danima polja krumpira koji su održani na pokusnom polju u Nedeljancu u organizaciji tvrtke Desyre.

U ta dva mjeseca koji određuju konačne prinose, svibanj je imao 50 posto manje oborina od očekivanja, a lipanj čak 80 posto manje. Ako se tome dodaju visoke temperature, očito je da vrijeme ni u kojem slučaju nije bilo naklonjen poljoprivrednicima.

– Lipanj je imao 22 vruća dana, odnosno, onih s temperaturama iznad 30 stupnjeva Celzijevih, a rekli smo da krumpir baš ne voli temperature iznad 28 stupnjeva. Tako smo i zabilježili nenadano naglo propadanje i sušenje cime krumpira, naročito na laganim tlima i onima na kojima usjevi nisu navodnjavani – pojasnio je Šubić.

A da bi se uspješno odgovorilo na izazove, poljoprivrednici su primorani mijenjati dosadašnje ustaljene prakse. Stoga i Europska komisija daje veliki novac za povećanje plodnosti tla, širenje plodoreda, smanjenja udjela dušika iz mineralnih gnojiva, a povećanje prirodnog udjela dušika fiksatorima.

– Možda smanjiti ili oranje zamijeniti alternativnom obradom. Imati stalno pokrivano zemljište živim usjevima. Dakle, nema više starog pravila vezanog za oranje nakon žetve oranica. Europska komisija želi da tla naših poljoprivrednika stalno bude zelena, a sve u cilju smanjenja negativnih posljedica klimatskih promjena na proizvodnju – zaključio je Šubić svoje izlaganje poljoprivrednicima.

Oni koji žele opstati morat će se prilagoditi novim uvjetima i trendovima. A sve više poljoprivrednika tehnološke inovacije i preporuke stručnjaka uvode u svoje proizvodne procese. U tome im pomažu i nove sorte, prilagodljivije sve ekstremnijim vremenskim uvjetima. A upravo tome i služe događanja poput Dana polja krumpira, gdje se na jednome mjestu u realnim uvjetima može iz prve ruke vidjeti kako koja sorta reagira na uvjete koji je okružuju.

– Moramo otkriti koliko su nove sorte prilagodljive ekstremnim uvjetima u kojima živimo. Ove godine sadnja je bila kasnije nego prijašnjih. Nakon toga je stigao period izuzetno sušnog vremena i visokih temperatura, sve ono što krumpiru nikako ne odgovara. Na parcelama koje su imale navodnjavanje prinosi će biti manji za 20 do 40 posto, ovisno o sorti, a na parcelama bez navodnjavanja čak 60 do 70 posto manji – otkrio je Marko Hladika, direktor tvrtke Desyre.

Sve to dovest će do manjka domaćeg krumpira.

– Domaći proizvođači neće moći zadovoljiti potrebe našeg tržišta. Bit ćemo prisiljeni uvoziti iz Austrije, južne Njemačke, Francuske i Nizozemske. Srećom, kod njih su bili povoljni uvjeti, krumpira ima dovoljno pa neće biti divljanja cijena i naši potrošači neće osjetiti da se nešto nepovoljno događalo. No, za razliku od potrošača, domaći proizvođači će itekako osjetiti poremećaj. Gubici su veliki, a ako tome dodamo i lošu godinu sa pšenicom koja je imala nisku cijenu, da će kukuruza biti daleko manje također zbog ekstremnih uvjeta, da je za kupusnjače ovo izrazito loša godina... nemamo puno razloga za zadovoljstvo – zaključio je Hladika.