Demografska kretanja Općine Sveti Ilija: blaži pad ukupnog stanovništva, ali izraženi strukturni izazovi

Na ukupnoj razini, Općina Sveti Ilija zabilježila je 3.242 stanovnika prema Popisu stanovništva 2021. godine. U usporedbi s 2011. godinom, međupopisna promjena iznosila je -269 stanovnika, odnosno -7,66% što je tek neznatno povoljnije u usporedbi sa županijskom (-9,4%) i državnom (-9,25%) razinom u 2021. godini.

Slika 1. Kretanje stanovništva Općine Sveti Ilija prema Popisima stanovništva (1991.-2021. g.) (autorska obrada)

Prema Slici 2, dobno-spolna struktura Općine poprimila je obilježja urne uz istodoban proces slabljenja demografskog potencijala (nemogućnost obnavljanja stanovništva i kontinuirano smanjenje najmlađih generacija). Prema Popisu stanovništva 2021. godine, najviše žena evidentirano je u dobnoj skupini između 55. i 59. godine (8,1%), dok je najviše muškaraca zabilježeno u dobnim skupinama između 50. i 54. g. (7,81%) te 60. i 64. g. (7,81%). Također, potrebno je uzeti u obzir zastarjelost podataka, pa se približne veličine dobnih skupina mogu pomaknuti za otprilike pet godina.

Slika 2. Dobno-spolna struktura Općine Sveti Ilija prema Popisu stanovništva 2021. godine (autorska obrada)

Nadalje, prosječna starost stanovništva Općine iznosila je 43,3 godina u 2021. godini. Navedeno označava da je stanovništvo Općine u prosjeku bilo godinu dana mlađe u usporedbi s državnom razinom (44,3 g.). Indeks starenja u 2021. g. iznosio je 140,3 osoba starijih od 65 g. na 100 djece mlađih od 14 g., dok je koeficijent ukupne dobne ovisnosti iznosio 51,6 osoba starijih od 65 g. i mlađih od 14 g. na 100 osoba u radnoj dobi (Tablica 1).

Tablica 1. Prosječna dob, indeks starenja i koeficijent ukupne dobne ovisnosti Općine Sveti Ilija u 2021. godini (autorska obrada)

Ulaskom Republike Hrvatske u Europsku uniju, Općina Sveti Ilija bilježi negativnu prirodnu promjenu (Slika 3). Pritom je u recentnom razdoblju najnegativnija prirodna promjena evidentirana 2021. g. (-26 osoba), a najpozitivnija 2012. g. (+1 osoba). U promatranom razdoblju (2011.-2024. g.), ukupno je rođeno 412 djece, dok je umrlo 575 osoba. Jednostavnim izračunom, prirodna promjena Općine u trinaestogodišnjem razdoblju iznosi -163 osoba.

Slika 3. Kretanje broja živorođenih i umrlih u Općini Sveti Ilija od 2011. do 2024. godine (autorska obrada)

Migracijska kretanja stanovnika Općine Sveti Ilija intenzivirala su se ulaskom u Europsku uniju, pa je posljedično najveći broj iseljenih zabilježen 2018. godine (88 osoba) (Slika 4). Najnegativniji migracijski saldo evidentiran je 2017. i 2018. g. s rezultatom od -43 osobe za svaku godinu. S druge strane, najpozitivniji migracijski saldo zabilježen je 2023. g. (+26 osoba). Unatoč poteškoćama u bilježenju migracija, ukupan broj doseljenih između 2011. i 2024. g. iznosio je 809 osoba, dok je broj odseljenih iznosio 868 osoba.

Slika 4. Kretanje broja doseljenih i odseljenih osoba na prostoru Općine Sveti Ilija od 2011. do 2024. godine (autorska obrada)

Također, obrazovna struktura Općine evidentirala je 1,08% stanovništva bez osnovne škole, 21,73% stanovništva sa završenom osnovnom školom, 63,24% stanovništva sa završenom srednjom školom i 13,96% stanovništva s visokom naobrazbom u 2021. godini (Slika 5).

Slika 5. Obrazovna struktura stanovnika Općine Sveti Ilija u 2021. godini (autorska obrada)

Između 2011. i 2024. g. ukupno je sklopljeno 206 brakova, dok se u istom razdoblju pravomoćno razveo 51 brak. Tako je najveći broj sklopljenih brakova evidentiran 2023. g. (njih 20), a najmanje 2021. g. (njih 9) uslijed pandemije COVID-a-19.

Dodatno, najčešća prezimena u Općini redom su: Bosilj, Sokol, Ptiček, Cepanec, Martinez, Blaži, Kefelja, Barulek, Hrastić i Banić.

Slika 6. Broj sklopljenih i razvedenih brakova u Općini Sveti Ilija od 2011. do 2024. godine (autorska obrada)*

Zaključno, Općina Sveti Ilija bilježi negativne demografske trendove obilježene padom broja stanovnika, starenjem populacije i negativnom prirodnom promjenom. Unatoč nešto povoljnijem međupopisnom kretanju u odnosu na županijsku i državnu razinu, ukupni pokazatelji upućuju na postupno slabljenje demografskog potencijala na razini cijele Općine.

* Državni zavod za statistiku od 2000. godine obrađuje i prikuplja podatke sklopljenih brakova u skladu s definicijom uobičajenog mjesta stanovanja. Dakle, statistika o broju sklopljenih brakova vodi se prema mjestu gdje osoba formalno živi, a ne gdje joj je prebivalište ili mjesto vjenčanja. Do 1999. godine podaci za sklopljene brakove obrađivani su isključivo prema prebivalištu mladoženje.

Leon Vuglač završio je dvopredmetni studij demografije i hrvatskoga iseljeništva te sociologije (nastavničkog usmjerenja) pri Fakultetu hrvatskih studija Sveučilištu u Zagrebu. Tijekom akademskog obrazovanja, dobio je Rektorovu nagradu, Dekanovu nagradu za izvrsnost i autor je stručnog članka „Kvantitativna analiza fundamentalnih urbanih značajki hrvatske populacije – pitanje budućnosti“. Diplomirao je u rujnu 2025. godine, a rad nosi naslov: „Obilježja druge demografske tranzicije Varaždinske županije“. Trenutno radi kao vanjski suradnik Ministarstva demografije i useljeništva.

 Izvor:

Državni zavod za statistiku. Izvještaj o kvaliteti za statističko istraživanje (2025); https://dzs.gov.hr/UserDocsImages/dokumenti/Izvje%C5%A1taji%20o%20kvaliteti/Izvje%C5%A1taj%20o%20kvaliteti%20Statistika%20sklopljenih%20brakova%20DEM-3%202024.%20-%20final%20docx.pdf

Državni zavod za statistiku. Statistika u nizu; https://dzs.gov.hr/

Ministarstvo demografije i useljeništva. Demografija.Info; https://demografija.info/