Desetljeće depopulacije i snažnih migracijskih promjena na novomarofskom području

Na ukupnoj razini, u Gradu Novom Marofu evidentirano je 11.795 stanovnika prema Popisu stanovništva 2021. godine (Slika 1). Međupopisnom promjenom, u 2021. g. zabilježeno je 1.451 stanovnika manje u usporedbi s popisanim podacima 2011. godine. Tako je međupopisna promjena u relativnom izračunu iznosila -10,95% što je tek neznatno negativnije u usporedbi sa županijskom (-9,4%) i državnom (-9,25%) razinom.

Slika 1. Kretanje stanovništva Grada Novog Marofa prema Popisima stanovništva (1991.-2021. g.) (autorska obrada)

Prema Slici 2, vidljiv je neravnomjeran odnos starijeg i mlađeg stanovništva Grada. Tako je najveći broj žena (8,18%) i muškaraca (8,22%) u petogodišnjoj generaciji između 55. i 59. godina. S druge strane, izuzmemo li stanovništvo starije od 75 godina, najmanji kontingent ženskog stanovništva nalazi se u dobnoj skupini 0-4 godina, dok je to kod muškog stanovništva u dobnoj skupini 5-9 godina. Potrebno je uzeti u obzir zastarjelost podataka, pa se približne veličine dobnih skupina mogu pomaknuti za otprilike pet godina.

Slika 2. Dobno-spolna struktura Grada Novog Marofa prema Popisu stanovništva 2021. godine (autorska obrada)

Nadalje, prosječna starost stanovništva Grada iznosila je 43,1 godina u 2021. godini. Navedeno označava da je stanovništvo Grada u prosjeku bilo godinu dana mlađe u usporedbi s državnom razinom (44,3 g.). Indeks starenja u 2021. g. iznosio je 135 osoba starijih od 65 g. na 100 djece mlađih od 14 g., dok je koeficijent ukupne dobne ovisnosti iznosio 48,9 osoba starijih od 65 g. i mlađih od 14 g. na 100 osoba u radnoj dobi (Tablica 1).

Tablica 1. Prosječna dob, indeks starenja i koeficijent ukupne dobne ovisnosti Grada Novog Marofa u 2021. godini (autorska obrada)

Jedno od osnovnih demografskih obilježja Grada je dugogodišnja negativna prirodna promjena (Slika 3). Tako je u promatranom razdoblju (2011.-2024. g.) najveći broj rođenih zabilježen 2018. g., dok ih je najmanje zabilježeno 2023. godine. Valja nadodati kako se 2024. g. povećao broj živorođenih (+13) u usporedbi s 2023. godinom. Na ukupnoj razini, između 2011. i 2024. g. rođeno je 1.503 djece, dok je u istom razdoblju umrlo 2.237 osoba.

Slika 3. Kretanje broja živorođenih i umrlih u Gradu Novom Marofu od 2011. do 2024. godine (autorska obrada)

Po pitanju prostornog kretanja, broj odseljenog stanovništva iz Grada Novog Marofa intenzivirao se ulaskom Republike Hrvatske u Europsku uniju (Slika 4). Tako je najveći broj odseljenih zabilježen 2017. g. (njih 344) kao i na nacionalnoj razini. U 2024. g. broj doseljenih premašio je broj odseljenih i tako preokrenuo desetogodišnji negativni migracijski saldo. Sumirajući sve podatke, broj odseljenih premašio je broj doseljenih za 1.026 osoba u promatranom razdoblju.

Slika 4. Kretanje broja doseljenih i odseljenih osoba na prostoru Grada Novog Marofa od 2011. do 2024. godine (autorska obrada)

Također, obrazovna struktura Grada zabilježila je 2,17% stanovništva bez osnovne škole, 20,75% stanovništva sa završenom osnovnom školom, 62,71% stanovništva sa završenom srednjom školom i 14,37% stanovništva s visokom naobrazbom u 2021. godini (Slika 5).

Slika 5. Obrazovna struktura stanovnika Grada Novog Marofa u 2021. godini (autorska obrada)

U Gradu Novom Marofu, ukupno je sklopljeno 822 brakova i pravomoćno razvedeno 195 brakova u razdoblju između 2011. i 2024. godine (Slika 6). Tako je najviše sklopljenih brakova zabilježeno 2018. g. kada je brak sklopilo 78 parova, dok ih je najmanje zabilježeno u 2011. i 2024. godini (njih 47 za svaku godinu). Broj sklopljenih brakova je u blagom linearnom padu, dok je broj razvedenih parova na gotovo identičnoj razini.

Dodatno, najčešća prezimena u Gradu su redom: Žugec, Meštrić, Kopjar, Benjak, Košćak, Puškadija, Slunjski, Horvat, Đurin i Rabuzin.

Slika 6. Broj sklopljenih i razvedenih brakova u Gradu Novom Marofu od 2011. do 2024. godine (autorska obrada)*

Zaključno, demografski razvoj Grada Novog Marofa u posljednjem međupopisnom razdoblju obilježen je smanjenjem ukupnog broja stanovnika, pri čemu je između 2011. i 2021. godine zabilježena međupopisna promjena od -10,95%. Na potonji trend utječu dugotrajna negativna prirodna promjena kao i izražena migracijska kretanja obilježena višegodišnjim negativnim migracijskim saldom. Iako su u novijem razdoblju prisutni znakovi ublažavanja iseljavanja, ukupna demografska slika pokazuje postupno starenje stanovništva i smanjenje populacije što je u skladu sa širim demografskim kretanjima na županijskoj i nacionalnoj razini.

* Državni zavod za statistiku od 2000. godine obrađuje i prikuplja podatke sklopljenih brakova u skladu s definicijom uobičajenog mjesta stanovanja. Dakle, statistika o broju sklopljenih brakova vodi se prema mjestu gdje osoba formalno živi, a ne gdje joj je prebivalište ili mjesto vjenčanja. Do 1999. godine podaci za sklopljene brakove obrađivani su isključivo prema prebivalištu mladoženje.

Leon Vuglač završio je dvopredmetni studij demografije i hrvatskoga iseljeništva te sociologije (nastavničkog usmjerenja) pri Fakultetu hrvatskih studija Sveučilištu u Zagrebu. Tijekom akademskog obrazovanja, dobio je Rektorovu nagradu, Dekanovu nagradu za izvrsnost i autor je stručnog članka „Kvantitativna analiza fundamentalnih urbanih značajki hrvatske populacije – pitanje budućnosti“. Diplomirao je u rujnu 2025. godine, a rad nosi naslov: „Obilježja druge demografske tranzicije Varaždinske županije“. Trenutno radi kao vanjski suradnik Ministarstva demografije i useljeništva.

Izvor:

Državni zavod za statistiku. Izvještaj o kvaliteti za statističko istraživanje (2025); https://dzs.gov.hr/UserDocsImages/dokumenti/Izvje%C5%A1taji%20o%20kvaliteti/Izvje%C5%A1taj%20o%20kvaliteti%20Statistika%20sklopljenih%20brakova%20DEM-3%202024.%20-%20final%20docx.pdf

Državni zavod za statistiku. Statistika u nizu; https://dzs.gov.hr/

Ministarstvo demografije i useljeništva. Demografija.Info; https://demografija.info/