Grad Ludbreg bilježi najpovoljniju međupopisnu promjenu u Varaždinskoj županiji

Na području Grada Ludbrega u 2021. godini zabilježeno je 8.477 stanovnika što predstavlja smanjenje od jedne osobe u odnosu na popisano stanovništvo 2011. godine (Slika 1). Unatoč tome, riječ je o najpovoljnijoj međupopisnoj promjeni u Varaždinskoj županiji, iako je ukupan rezultat i dalje negativan. Također, valja istaknuti da je na istom području povijesno najveći broj stanovnika evidentiran Popisom stanovništva 2001. godine.

Slika 1. Kretanje stanovništva Grada Ludbrega prema Popisima stanovništva (1991.-2021. g.) (autorska obrada)

Prema Slici 2, vidljivo je istodobno starenje stanovništva i smanjenje udjela mlađih dobnih kontingenata. Najveći broj žena nalazi se u dobnoj skupini između 60. i 64. godine, dok je to kod muškaraca između 40. i 44. godine. Ne uzimajući u obzir dobne skupine starije od 75 godina, najmanje ženskog stanovništva nalazi se u dobnoj skupini 0-4 godina, a kod muškaraca je to u dobnoj skupini 5-9 godina. Valja napomenuti da se, zbog zastarjelosti podataka, sve dobne skupine mogu „pomaknuti“ za otprilike pet godina.

Slika 2. Dobno-spolna struktura Grada Ludbrega prema Popisu stanovništva 2021. godine (autorska obrada)

Nadalje, prosječna starost stanovništva Grada Ludbrega iznosila je 43,5 g. u 2021. godini. To je za otprilike godinu dana mlađe nego na državnoj razini (44,3 g.). Indeks starenja u 2021. g. iznosio je 142,3 osoba starijih od 65 g. na 100 djece mlađih od 14 g., dok je koeficijent ukupne dobne ovisnosti iznosio 55,9 osoba starijih od 65 g. i mlađih od 14 g. na 100 osoba u radnoj dobi (Tablica 1).

Tablica 1. Prosječna dob, indeks starenja i koeficijent ukupne dobne ovisnosti Grada Ludbrega u 2021. godini (autorska obrada)

Jedno od temeljnih demografskih obilježja Grada Ludbrega je višegodišnja negativna prirodna promjena (Slika 3). Tako je u trinaest promatranih godina (2011.-2024.) umrlo 555 osoba više nego što ih se rodilo. Najnegativnija prirodna promjena zabilježena je 2020. g. (-65 osoba), djelomično kao posljedica pandemije bolesti COVID-a-19.

Slika 3. Kretanje broja živorođenih i umrlih u Gradu Ludbregu od 2011. do 2024. godine (autorska obrada)

Po pitanju prostorne dinamike, Grad Ludbreg evidentira intenzivnija iseljavanja ulaskom Hrvatske u Europsku uniju 2013. godine (Slika 4). Međutim, proces iseljavanja zaustavljen je 2020. g. kada dolazi do preokreta u migracijskim kretanjima. Tako je u razdoblju od 2020. do 2024. g. ukupno doselilo 1.373 osoba, dok je u istom razdoblju iselilo 1.118 osoba. Zaključno, u tom vremenskom periodu doselilo je 255 osoba više nego što ih se iselilo, pri čemu se može pretpostaviti nastavak trenda intenzivnijeg doseljavanja.

Slika 4. Kretanje broja doseljenih i odseljenih osoba na prostoru Grada Ludbrega od 2011. do 2024. godine (autorska obrada)

Obrazovna struktura Grada Ludbrega 2021. g. zabilježila je 2,89% stanovništva bez osnovne škole, 22,03% stanovništva sa završenom osnovnom školom, 56,85% stanovništva sa završenom srednjom školom i 18,23% stanovništva s visokom naobrazbom (Slika 5).

Slika 5. Obrazovna struktura stanovnika Grada Ludbrega u 2021. godini (autorska obrada)

Između 2011. i 2024. g. ukupno je evidentirano 464 sklopljenih brakova, dok ih se razvelo njih 205 na prostoru Grada Ludbrega (Slika 6). Najviše brakova sklopljeno je 2011. g. (njih 44), dok ih je najmanje sklopljeno 2020. g. (njih 23) u istom razdoblju. S druge strane, najmanje pravomoćno razvedenih brakova zabilježeno je 2023. g. (njih 5), dok ih je najviše bilo 2015. g. (njih 23) kada je gotovo premašen broj sklopljenih brakova.

Dodatno, najčešća prezimena u Gradu su: Horvat, Novak, Kolak, Gložinić, Kovačić, Havaić, Bačani, Matijašec, Grabarić i Križanić.

Slika 6. Broj sklopljenih i razvedenih brakova u Gradu Ludbregu od 2011. do 2024. godine (autorska obrada)*

Zaključno, demografska kretanja Grada Ludbrega obilježena su dugotrajnom negativnom prirodnom promjenom i izraženim procesima starenja stanovništva. Iako je međupopisna promjena u odnosu na ostale gradove Varaždinske županije relativno povoljnija, ukupan demografski trend i dalje ostaje negativan. Pozitivan migracijski saldo u posljednjim godinama tek djelomično ublažava ukupan pad broja stanovnika.

* Državni zavod za statistiku od 2000. godine obrađuje i prikuplja podatke sklopljenih brakova u skladu s definicijom uobičajenog mjesta stanovanja. Dakle, statistika o broju sklopljenih brakova vodi se prema mjestu gdje osoba formalno živi, a ne gdje joj je prebivalište ili mjesto vjenčanja. Do 1999. godine podaci za sklopljene brakove obrađivani su isključivo prema prebivalištu mladoženje.

Leon Vuglač završio je dvopredmetni studij demografije i hrvatskoga iseljeništva te sociologije (nastavničkog usmjerenja) pri Fakultetu hrvatskih studija Sveučilištu u Zagrebu. Tijekom akademskog obrazovanja, dobio je Rektorovu nagradu, Dekanovu nagradu za izvrsnost i autor je stručnog članka „Kvantitativna analiza fundamentalnih urbanih značajki hrvatske populacije – pitanje budućnosti“. Diplomirao je u rujnu 2025. godine, a rad nosi naslov: „Obilježja druge demografske tranzicije Varaždinske županije“. Trenutno radi kao vanjski suradnik Ministarstva demografije i useljeništva.

Izvor:

Državni zavod za statistiku. Izvještaj o kvaliteti za statističko istraživanje (2025); https://dzs.gov.hr/UserDocsImages/dokumenti/Izvje%C5%A1taji%20o%20kvaliteti/Izvje%C5%A1taj%20o%20kvaliteti%20Statistika%20sklopljenih%20brakova%20DEM-3%202024.%20-%20final%20docx.pdf

Državni zavod za statistiku. Statistika u nizu; https://dzs.gov.hr/

Ministarstvo demografije i useljeništva. Demografija.Info; https://demografija.info/