Hrvatska bira vlast u županijama, gradovima i općinama

Biraju se župani i članovi županijskih skupština te gradonačelnici i načelnici, kao i članovi gradskih i općinskih vijeća. Najviše biračkih mjesta otvoreno je u Zagrebačkoj (642) i Splitsko-dalmatinskoj (609) županiji te u Gradu Zagrebu (605), a najmanje u Ličko-senjskoj (113) i Međimurskoj (158) županiji. Državno izborno povjerenstvo (DIP) dva puta će tijekom dana objavljivati podatke o izlaznosti, u 12 i 17 sati, kada će biti poznati podaci o odazivu birača do 11.30, odnosno 16.30.

Članovi vijeća i skupština biraju se razmjernim izbornim sustavom, na način da cijelo područje općine, grada ili županije čini jednu izbornu jedinicu. U diobi mjesta u vijećima, odnosno skupštinama, mogu sudjelovati liste koje dobiju najmanje pet posto važećih glasova birača. Broj članova koji se biraju u vijeća i skupštine ovisi o broju stanovnika jedinice u kojoj se biraju: najmanje vijećnika, sedam, biraju općine do tisuću stanovnika, najviše, 47, gradovi i županije s više od 300 tisuću.

Općinski načelnici, gradonačelnici i župani biraju se većinom glasova, da bi bili izabrani moraju dobiti više od 50 posto glasova birača koji su glasali, odnosno 50 posto plus jedan glas. Ne pođe li u nedjelju to za rukom ni jednom od kandidata, za dva će se tjedna, 1. lipnja, održati drugi izborni krug u koji ulazi dvoje kandidata s najvećim brojem glasova. Za načelnika, gradonačelnika i župana, bit će izabran kandidat koji dobije veći broj glasova. U sedam gradova i 112 općina poznata su imena gradonačelnika i načelnika, jer su bili jedini kandidati. Poznati su i sastavi 35 općinskih vijeća za koje je, također, istaknuta samo po jedna lista. Pravo glasa ima nešto više od 3,5 milijuna birača.