Popisom stanovništva 2021. g. utvrđeno je 5425 stanovnika Općine što je za 381 osoba manje u odnosu na Popis iz 2011. godine (Slika 1.). Tako međupopisna promjena iznosi -6,56 posto što je pozitivnije u usporedbi sa županijskom (-9,4 posto) i državnom (-9,25 posto) razinom. Valja istaknuti povećanje broja stanovnika 2011. g. u odnosu na 2001. godinu (+128 osoba).
Slika 1. Kretanje stanovništva Općine Cestica prema Popisima stanovništva (1991.-2021. g.) (autorska obrada)
Prema Slici 2., Općina Cestica ima karakteristike urne, odnosno demografski predznak izumiranja stanovništva. Tako je najmasovniji broj muškaraca u 2021. godini bio u dobnoj skupini između 60 i 64 godina (njih 206). S druge strane, najviše žena bilo je u dobi od 55 do 59 godina (njih 200). Unatoč negativnim demografskim pokazateljima, potrebno je istaknuti povećanje broja najmlađih članova društva (dobna skupina 0-4 g.).
Slika 2. Dobno-spolna struktura Općine Cestica prema Popisu stanovništva 2021. godine (autorska obrada)
U 2021. godini, prosječna dob Općine iznosila je 43 godine što je za otprilike godinu i pol manje u odnosu na državnu razinu (44,3 g.). Indeks starenja je 2021. g. iznosio 132,1 osoba starijih od 65 g. na 100 djece mlađih od 14 g., dok je koeficijent ukupne dobne ovisnosti iznosio 59,3 osoba starijih od 65 g. i mlađih od 14 g. na 100 osoba u radnoj dobi (Tablica 1.).
Tablica 1. Prosječna dob, indeks starenja i koeficijent ukupne dobne ovisnosti Općine Cestica u 2021. godini (autorska obrada)
Općina Cestica evidentira dugogodišnju negativnu prirodnu promjenu (Slika 3.). Tako je najnegativnija prirodna promjena zabilježena 2013. i 2023. godine, a iznosila je -35 osoba za svaku promatranu godinu. Općina je vrhunac broja živorođenih postigla 2018. g. kada je rođeno 78 djece, dok ih je najmanje rođeno 2014. godine. S druge strane, najveći broj umrlih zabilježen je 2017. g. (njih 91), a najmanje 2022. g. (njih 62).
Slika 3. Kretanje broja živorođenih i umrlih u Općini Cestica od 2011. do 2024. godine (autorska obrada)
Ulaskom u Europsku uniju, krenula su i intenzivnija migracijska kretanja. Međutim, Općina Cestica u recentnom razdoblju ne bilježi značajnija odstupanja na relaciji odseljeni-doseljeni i obrnuto (izuzev 2023. godine). Štoviše, evidentira se veći broj doseljenih (njih 2283), nego odseljenih (njih 2122) u razdoblju između 2011. i 2024. godine (Slika 4.). Tako migracijski saldo unutar 13 godina iznosi +161 osoba na području cijele Općine.
Slika 4. Kretanje broja doseljenih i odseljenih osoba na prostoru Općine Cestica od 2011. do 2024. godine (autorska obrada)
Po pitanju obrazovne strukture (Slika 5.), Općina je 2021. godine imala 5,98 posto stanovništva bez osnovne škole, 26,18 posto stanovništva sa završenom osnovnom školom, 58,25 posto stanovništva sa završenom srednjom školom i 9,59 posto stanovništva s visokom naobrazbom. Broj visokoobrazovanih gotovo se udvostručio u odnosu na 2011. godinu (5,01 posto).
Slika 5. Obrazovna struktura stanovnika Općine Cestica u 2021. godini (autorska obrada)
Između 2011. i 2024. g. ukupno je sklopljeno 307, a razvrgnuto 79 brakova (Slika 6.). Najviše brakova sklopljeno je 2012. g. (njih 30), a najmanje 2020. i 2023. g. (njih 15 za svaku godinu). S druge strane, najviše pravomoćno razvedenih brakova bilo je 2017. i 2021. g. (njih 11 za svaku godinu). Potrebno je uzeti u obzir kako je tendencija sklapanja brakova u linearnom padu.
Valja nadodati kako su na području Općine Cestica najčešća sljedeća prezimena: Lazar, Borak, Majhen, Furjan, Oršoš, Hutinski, Kokot, Horvat, Ivančić i Korotaj.
Slika 6. Broj sklopljenih i razvedenih brakova u Općini Cestica od 2011. do 2024. godine (autorska obrada)
Zaključno, demografska slika Općine Cestica otkriva složenu kombinaciju negativnih i pozitivnih trendova. Dugogodišnji pad broja stanovnika i naglašeno starenje stanovništva potvrđuju demografski predznak izumiranja, dok kontinuirana negativna prirodna promjena dodatno pogoršava ukupne pokazatelje. Ipak, određeni elementi ublažavaju ovaj nepovoljni smjer. Prije svega to su: 1) pozitivan migracijski saldo na ukupnoj promatranoj razini (2011.-2024. g.), 2) porast broja najmlađih u dobnoj skupini 0–4 godine, 3) pozitivnija međupopisna promjena (-6,56 posto) u odnosu na županijsku (-9,4 posto) i državnu (-9,25 posto) razinu i 4) povećanje udjela visokoobrazovanih stanovnika. U takvom kontekstu može se pretpostaviti da je blizina granice s Republikom Slovenijom važan faktor u formiranju ovih oscilacija jer potiče intenzivnu cirkulaciju radno sposobnog stanovništva. Cjelokupna slika sugerira da Općina Cestica, unatoč izazovima, zadržava određeni potencijal za demografsku stabilizaciju ako se pozitivni trendovi uspiju dodatno ojačati. Potrebno je napomenuti da migracijske pokazatelje treba tumačiti s dozom opreza jer se znatan udio stanovništva, a koji rade u inozemstvu, još uvijek ne odjavljuje sa svojeg prebivališta što može dovesti do odstupanja između statistike i stvarnog stanja.
Leon Vuglač završio je dvopredmetni studij demografije i hrvatskoga iseljeništva te sociologije (nastavničkog usmjerenja) pri Fakultetu hrvatskih studija Sveučilištu u Zagrebu. Tijekom akademskog obrazovanja, dobio je Rektorovu nagradu i autor je stručnog članka „Kvantitativna analiza fundamentalnih urbanih značajki hrvatske populacije – pitanje budućnosti“. Diplomirao je u rujnu 2025. godine, a rad nosi naslov: „Obilježja druge demografske tranzicije Varaždinske županije“. Trenutno radi kao vanjski suradnik Ministarstva demografije i useljeništva.
Izvor:
Državni zavod za statistiku. Statistika u nizu; https://dzs.gov.hr/
Ministarstvo demografije i useljeništva, Demografija.Info. https://demografija.info/
