Popisom stanovništva 2021. g. utvrđeno je 1.793 stanovnika na razini cijele Općine Klenovnik (Slika 1.). To je za 229 stanovnika manje u odnosu na popisnu 2011. godinu. Prema tome, međupopisna promjena iznosila je -11,32% što je negativnije u usporedbi sa županijskom (-9,4%) i državnom (-9,25%) razinom. Općina u tom kontekstu ima i dugogodišnju putanju linearnog pada ukupnog broja stanovništva.
Slika 1. Kretanje stanovništva Općine Klenovnik prema Popisima stanovništva (1991.-2021. g.) (autorska obrada)
Iz Slike 2. uočljiv je nesrazmjer starijeg stanovništva u odnosu na mlađe. Tako se najveća dobna skupina kod muškaraca nalazi između 60. i 64. godine, dok su žene najbrojnije u dobnoj skupini između 55. i 59. godine. Ne računajući stanovništvo starije od 70 godina, brojčano najmanje dobne skupine kod oba spola ujedno su i najmlađe dobne skupine (0-4 g.). Time se ujedno potvrđuje postojanost procesa starenja stanovništva i nemogućnost obnove generacija.
Slika 2. Dobno-spolna struktura Općine Klenovnik prema Popisu stanovništva 2021. godine (autorska obrada)
Prema Tablici 1., prosječna dob stanovništva Općine Klenovnik u 2021. godini iznosila je 43,1 g. što je za otprilike godinu dana manje nego na državnoj razini (44,3 g.). Indeks starenja je 2021. g. iznosio 136,2 osoba starijih od 65 g. na 100 djece mlađih od 14 g., dok je koeficijent ukupne dobne ovisnosti iznosio 42,3 osoba starijih od 65 g. i mlađih od 14 g. na 100 osoba u radnoj dobi.
Tablica 1. Prosječna dob, indeks starenja i koeficijent ukupne dobne ovisnosti Općine Klenovnik u 2021. godini (autorska obrada)
Općina Klenovnik evidentira nepovoljne trendove kretanja prirodne promjene u recentnom razdoblju (Slika 3.). Tako je u 13 godina zabilježeno 243 živorođenih, a istovremeno je umrlo 388 osoba. Najnegativnija prirodna promjena datira iz 2016. g. kada je zabilježeno -23 osobe. Valja nadodati kako je u trinaestogodišnjem razdoblju prekinut negativan trend u četiri navrata (2017., 2020., 2023. i 2024. godine) što se može okarakterizirati kao pozitivan pomak u tom pogledu.
Slika 3. Kretanje broja živorođenih i umrlih u Općini Klenovnik od 2011. do 2024. godine (autorska obrada)
Po pitanju doseljavanja i odseljavanja stanovništva na prostoru Općine, u trinaestogodišnjem razdoblju (2011.-2024. g.) bilježi se veći broj doseljenih (748 osoba), nego odseljenih (705 osoba). Tako se od 2020. g. intenzivirao proces useljavanja, pa je 2023. g. dosegnut maksimum doseljenih osoba (Slika 4.). Iste godine doselilo se 47 osoba više, nego što ih se odselilo.
Slika 4. Kretanje broja doseljenih i odseljenih osoba na prostoru Općine Klenovnik od 2011. do 2024. godine (autorska obrada)
Po pitanju obrazovne strukture, u Općini je 2021. g. popisano 2,57% stanovništva bez osnovne škole, 24,9% stanovništva sa završenom osnovnom školom, 60,98% stanovništva sa završenom srednjom školom i 11,55% stanovništva s visokom naobrazbom (Slika 5.).
Slika 5. Obrazovna struktura stanovnika Općine Klenovnik u 2021. godini (autorska obrada)
Između 2011. i 2024. g., ukupno je sklopljeno 128 brakova, dok ih je 28 razvedeno na prostoru cijele Općine (Slika 6.). Najviše sklopljenih brakova evidentirano je 2016. i 2018. godine (njih 14 za svaku godinu zasebno), dok ih je najmanje sklopljeno 2024. g. kada nije sklopljen niti jedan brak. Valja nadodati zanimljivu statističku činjenicu kako na području cijele Hrvatske samo Općina Klenovnik, Općina Oprtalj i Općina Grožnjan nisu zabilježile nijedan sklopljen niti razveden brak u 2024. godini
Dodatno, najčešća prezimena u Općini su redom: Bunić, Srednoselec, Golub, Pintarić, Oreški, Gladović, Šarko, Lukavski, Oštarjaš i Lazar.
Slika 6. Broj sklopljenih i razvedenih brakova u Općini Klenovnik od 2011. do 2024. godine (autorska obrada)
Zaključno, Općina Klenovnik bilježi dugoročan pad broja stanovnika uz negativnu prirodnu promjenu koja tek povremeno pokazuje blaga poboljšanja. Istodobno, u recentnim godinama zamijećen je pozitivan migracijski saldo što djelomično ublažava ukupne demografske gubitke. Unatoč tome, ukupni demografski trendovi ostaju nepovoljni i upućuju na potrebu za sustavnom intervencijom.
Leon Vuglač završio je dvopredmetni studij demografije i hrvatskoga iseljeništva te sociologije (nastavničkog usmjerenja) pri Fakultetu hrvatskih studija Sveučilištu u Zagrebu. Tijekom akademskog obrazovanja, dobio je Rektorovu nagradu, Dekanovu nagradu za izvrsnost i autor je stručnog članka „Kvantitativna analiza fundamentalnih urbanih značajki hrvatske populacije – pitanje budućnosti“. Diplomirao je u rujnu 2025. godine, a rad nosi naslov: „Obilježja druge demografske tranzicije Varaždinske županije“. Trenutno radi kao vanjski suradnik Ministarstva demografije i useljeništva.
Izvor:
Državni zavod za statistiku. Statistika u nizu; https://dzs.gov.hr/
Ministarstvo demografije i useljeništva, Demografija.Info. https://demografija.info/
