Općina koja bilježi mlađu prosječnu starost i slabiju izraženost pada stanovništva

Na ukupnoj razini, u Općini Sračinec evidentirano je 4.678 stanovnika prema Popisu stanovništva 2021. godine (Slika 1). Tako je u međupopisnom razdoblju zabilježeno 164 stanovnika manje u usporedbi s popisnom 2011. godinom. U postotnom iznosu, međupopisna promjena iznosila je -3,39% što je znatno povoljnije u usporedbi sa županijskom (-9,4%) i državnom (-9,25%) razinom.

Slika 1. Kretanje stanovništva Općine Sračinec prema Popisima stanovništva (1991.-2021. g.) (autorska obrada)

Prema Slici 2, uočljive su snažne srednje i starije dobne skupine po pitanju brojnosti stanovnika. Tako je najveći udio muškaraca i žena zabilježen u dobnom kontingentu između 40. i 44. godine života. Pritom je važno naglasiti kako demografski potencijal kontinuirano slabi, odnosno veličine generacija kontinuirano se smanjuju što posljedično utječe na otežaniju reprodukciju stanovništva. Također, potrebno je uzeti u obzir zastarjelost podataka, pa se približne veličine dobnih skupina mogu pomaknuti za otprilike pet godina.

Slika 2. Dobno-spolna struktura Općine Sračinec prema Popisu stanovništva 2021. godine (autorska obrada)

Nadalje, prosječna starost stanovništva Općine iznosila je 41,6 godina u 2021. godini. Navedeno označava da je stanovništvo Općine u prosjeku bilo oko dvije i pol godine mlađe u usporedbi s državnom razinom (44,3 g.). Indeks starenja u 2021. g. iznosio je 110,7 osoba starijih od 65 g. na 100 djece mlađih od 14 g., dok je koeficijent ukupne dobne ovisnosti iznosio 52,8 osoba starijih od 65 g. i mlađih od 14 g. na 100 osoba u radnoj dobi (Tablica 1).

Tablica 1. Prosječna dob, indeks starenja i koeficijent ukupne dobne ovisnosti Općine Sračinec u 2021. godini (autorska obrada)

Općina Sračinec zabilježila je oscilacijska prirodna kretanja u vremenskom razdoblju između 2011. i 2017. g., dok je proces negativne prirodne promjene započeo u 2018. g. (Slika 3). Tako je najviše živorođene djece zabilježeno 2012. g. (54), dok je najviše umrlih osoba bilo 2024. g. (66) u promatranom razdoblju (2011.-2024. g.). U 13 promatranih godina zabilježeno je 610 živorođene djece, a istovremeno je umrlo 755 osoba. Najnegativnija prirodna promjena datira iz 2021. g. kada je zabilježeno -34 osobe.

Slika 3. Kretanje broja živorođenih i umrlih u Općini Sračinec od 2011. do 2024. godine (autorska obrada)

Po pitanju prostorne dinamike, Općina bilježi oscilacijska doseljavanja i odseljavanja stanovništva promatranog razdoblja (Slika 4). Tako je najnegativniji migracijski saldo evidentiran 2016. g. (-54 osoba), dok je najpozitivniji saldo evidentiran 2013. g. (+28 osoba). Sumirajući ukupna doseljavanja i odseljavanja promatranog razdoblja, migracijski saldo iznosi -93 osoba (valja uzeti podatak uz veliku dozu opreza zbog poteškoća u bilježenju migracija).

Slika 4. Kretanje broja doseljenih i odseljenih osoba na prostoru Općine Sračinec od 2011. do 2024. godine (autorska obrada)

Također, obrazovna struktura Općine evidentirala je 1,03% stanovništva bez osnovne škole (jedno od najnižih postotaka u Varaždinskoj županiji), 24,3% stanovništva sa završenom osnovnom školom, 63,76% stanovništva sa završenom srednjom školom i 10,91% stanovništva s visokom naobrazbom u 2021. godini (Slika 5).

Slika 5. Obrazovna struktura stanovnika Općine Sračinec u 2021. godini (autorska obrada)

U vremenskom razdoblju između 2011. i 2024. g., ukupno je sklopljen 281 brak, dok ih se 98 pravomoćno razvelo. Tako je najveći broj brakova sklopljen 2012. i 2014. g. (njih 30 za svaku godinu), dok ih se najmanje sklopilo 2021. g. (njih 11). Valja napomenuti kako je trend sklapanja brakova u linearnom padu (Slika 6).

Dodatno, najčešća prezimena u Općini su redom: Plantak, Liber, Kovačić, Drožđek, Levanić, Flegar, Križanec, Crnčec, Šmic i Martinec.

Slika 6. Broj sklopljenih i razvedenih brakova u Općini Sračinec od 2011. do 2024. godine (autorska obrada)*

Zaključno, Općina Sračinec pokazuje relativno blaže negativne demografske trendove u usporedbi s ostalim jedinicama lokalne samouprave Varaždinske županije, no i dalje se suočava s postupnim padom broja stanovnika, starenjem populacije i negativnom prirodnom promjenom. Iako su prisutne određene oscilacije u migracijama i povoljnija međupopisna kretanja, ukupni pokazatelji upućuju na slabljenje demografskog potencijala.

* Državni zavod za statistiku od 2000. godine obrađuje i prikuplja podatke sklopljenih brakova u skladu s definicijom uobičajenog mjesta stanovanja. Dakle, statistika o broju sklopljenih brakova vodi se prema mjestu gdje osoba formalno živi, a ne gdje joj je prebivalište ili mjesto vjenčanja. Do 1999. godine podaci za sklopljene brakove obrađivani su isključivo prema prebivalištu mladoženje.

Leon Vuglač završio je dvopredmetni studij demografije i hrvatskoga iseljeništva te sociologije (nastavničkog usmjerenja) pri Fakultetu hrvatskih studija Sveučilištu u Zagrebu. Tijekom akademskog obrazovanja, dobio je Rektorovu nagradu, Dekanovu nagradu za izvrsnost i autor je stručnog članka „Kvantitativna analiza fundamentalnih urbanih značajki hrvatske populacije – pitanje budućnosti“. Diplomirao je u rujnu 2025. godine, a rad nosi naslov: „Obilježja druge demografske tranzicije Varaždinske županije“. Trenutno radi kao vanjski suradnik Ministarstva demografije i useljeništva.

Izvor:

Državni zavod za statistiku. Izvještaj o kvaliteti za statističko istraživanje (2025); https://dzs.gov.hr/UserDocsImages/dokumenti/Izvje%C5%A1taji%20o%20kvaliteti/Izvje%C5%A1taj%20o%20kvaliteti%20Statistika%20sklopljenih%20brakova%20DEM-3%202024.%20-%20final%20docx.pdf

Državni zavod za statistiku. Statistika u nizu; https://dzs.gov.hr/

Ministarstvo demografije i useljeništva. Demografija.Info; https://demografija.info/