Na ukupnoj razini, Općina Gornji Kneginec evidentira 4900 stanovnika prema Popisu stanovništva iz 2021. godine (Slika 1.). Deset godina ranije, popisano je 5349 stanovnika što je za 449 osoba manje u odnosu na popisano stanovništvo 2021. godine. Tako međupopisna promjena iznosi -8,39% što je pozitivnije u usporedbi sa županijskom (-9,4%) i državnom (-9,25%) razinom. Valja nadodati kako je 2011. g. broj stanovnika u Općini dosegao najveću razinu u svojoj povijesti.
Slika 1. Kretanje stanovništva Općine Gornji Kneginec prema Popisima stanovništva (1991.-2021. g.) (autorska obrada)
Slika 2. vizualizira strukturne demografske probleme Općine. Tako se može uočiti kako se paralelno odvijaju procesi starenja populacije i smanjivanja najmlađih kontingenata društva. Sukladno tome, najviše muškaraca broji dobna skupina između 50. i 54. godine, a kod žena je to dobna skupina između 55. i 59. godine. Posebno je uočljiv trend smanjenja ženskog stanovništva posljednjih pet generacija po petogodištima.
Slika 2. Dobno-spolna struktura Općine Gornji Kneginec prema Popisu stanovništva 2021. godine (autorska obrada)
Prosječna dob stanovnika Općine je 2021. g. iznosila 44,1 g. što je slično u usporedbi s državnom razinom (44,3 g.). Indeks starenja je 2021. g. iznosio 154,6 osoba starijih od 65 g. na 100 djece mlađih od 14 g., dok je koeficijent ukupne dobne ovisnosti iznosio 52,7 osoba starijih od 65 g. i mlađih od 14 g. na 100 osoba u radnoj dobi (Tablica 1.).
Tablica 1. Prosječna dob, indeks starenja i koeficijent ukupne dobne ovisnosti Općine Gornji Kneginec u 2021. godini (autorska obrada)
Općina Gornji Kneginec bilježi dugogodišnju negativnu prirodnu promjenu (Slika 3.). U recentnom razdoblju (2011.-2024. g.), najviše rođenih bilo je 2015. g. (60 djece), dok ih je najmanje rođeno 2024. g. (32 djece). S druge strane, najviše umrlih bilo je 2020. g. (83 osoba), a najmanje 2014. g. (49 osoba). Najnegativnija prirodna promjena zabilježena je 2020. g. kada je umrlo 49 osoba više nego što ih se rodilo.
Slika 3. Kretanje broja živorođenih i umrlih u Općini Gornji Kneginec od 2011. do 2024. godine (autorska obrada)
Nadalje, prostorna kretanja stanovništva Općine većinom su u skladu s procesom migracijskih obilježja na državnoj razini (Slika 4.). Tako se veći broj odseljenih u odnosu na doseljene intenzivirao ulaskom u Europsku uniju, a taj trend zaustavio se ponajviše zbog uvoza strane radne snage u posljednjim godinama. Zaključno, u 13 godina ukupno se u Općini doselilo 1844 osoba, dok se odselilo 1912 evidentiranih osoba.
Slika 4. Kretanje broja doseljenih i odseljenih osoba na prostoru Općine Gornji Kneginec od 2011. do 2024. godine (autorska obrada)
Po pitanju obrazovne strukture, u Općini je 2021. g. popisano 1,3% stanovništva bez osnovne škole, 21,17% stanovništva sa završenom osnovnom školom, 62,11% stanovništva sa završenom srednjom školom i 15,42% stanovništva s visokom naobrazbom (Slika 5.). Udio stanovništva s nezavršenom osnovnom školom je među najmanjima u Varaždinskoj županiji.
Slika 5. Obrazovna struktura stanovnika Općine Gornji Kneginec u 2021. godini (autorska obrada)
U najnovijem razdoblju, trend sklapanja brakova u Općini bilježi linearan pad (Slika 6.). Isto tako, u 2023. g. broj razvrgnutih brakova gotovo je premašio broj sklopljenih brakova što je dodatna potvrda prisutnosti druge demografske tranzicije (promjena sustava vrijednosti, materijalizam, individualizam, odgađanje čvrstih partnerskih odnosa i sl.). U 13 promatranih godina, ukupno je sklopljeno 342 brakova, a razvedenih je bilo 104 parova. Vodeći se takvim zaključcima, svaki treći brak nije se uspio održati.
Prema najvećoj učestalosti, prezimena u Općini su: Kaniški, Horvatić, Horvat, Keretić, Vitez, Levatić, Medved, Vugrinec, Cvek i Pintarić.
Slika 6. Broj sklopljenih i razvedenih brakova u Općini Gornji Kneginec od 2011. do 2024. godine (autorska obrada)
Zaključno, Općinu Gornji Kneginec obilježava pad broja stanovnika, negativna prirodna promjena i varijabilni migracijski trendovi, no intenzitet tih procesa manji je u odnosu na županijsku i državnu razinu. Unatoč demografskim izazovima, Općina ima visoku gustoću naseljenosti i povoljan prostorni položaj. Posebno važnu ulogu u njezinu razvoju ima neposredna blizina Grada Varaždina kao glavnog razvojnog, demografskog i gospodarskog središta što pozitivno utječe na zapošljavanje, dostupnost usluga i ukupnu atraktivnost prostora za život.
Leon Vuglač završio je dvopredmetni studij demografije i hrvatskoga iseljeništva te sociologije (nastavničkog usmjerenja) pri Fakultetu hrvatskih studija Sveučilištu u Zagrebu. Tijekom akademskog obrazovanja, dobio je Rektorovu nagradu, Dekanovu nagradu za izvrsnost i autor je stručnog članka „Kvantitativna analiza fundamentalnih urbanih značajki hrvatske populacije – pitanje budućnosti“. Diplomirao je u rujnu 2025. godine, a rad nosi naslov: „Obilježja druge demografske tranzicije Varaždinske županije“. Trenutno radi kao vanjski suradnik Ministarstva demografije i useljeništva.
Izvor:
Državni zavod za statistiku. Statistika u nizu; https://dzs.gov.hr/
Ministarstvo demografije i useljeništva, Demografija.Info. https://demografija.info/
