Općina koja evidentira rekordan demografski pad u Varaždinskoj županiji

Na ukupnoj razini, Općina Martijanec imala je 2.638 stanovnika prema posljednjem Popisu stanovništva 2021. godine (Slika 1). Navedeno je za 1.205 osoba manje nego u popisnoj 2011. godini. Međupopisna promjena tako je iznosila -31,4% što je više nego trostruko negativnije u usporedbi sa županijskom (-9,4%) i državnom (-9,25%) razinom. Na temelju takvih rezultata, Općina Martijanec svrstava se među jedinice lokalne samouprave koje su izgubile najviše stanovništva unutar deset godina na području Varaždinske županije.

Slika 1. Kretanje stanovništva Općine Martijanec prema Popisima stanovništva (1991.-2021. g.) (autorska obrada)

Prema Slici 2, Općina Martijanec ima osnovna obilježja izgleda regresivnog tipa dobno-spolne strukture (starenje stanovništva, kontinuirano smanjenje mlađih dobnih skupina i dr.). Tako se kod žena najveća dobna skupina nalazi između 65. i 69. godine, dok je to kod muškaraca između 55. i 59. godine. Potrebno je uzeti u obzir zastarjelost podataka, pa se približne veličine dobnih skupina mogu pomaknuti za otprilike pet godina.

Slika 2. Dobno-spolna struktura Općine Martijanec prema Popisu stanovništva 2021. godine (autorska obrada)

Nadalje, prosječna starost stanovništva Općine iznosila je 44,6 g. u 2021. godini. Navedeno označava da je stanovništvo Općine u prosjeku starije nego na državnoj razini (44,3 g.). Indeks starenja u 2021. g. iznosio je 156,4 osoba starijih od 65 g. na 100 djece mlađih od 14 g., dok je koeficijent ukupne dobne ovisnosti iznosio 56,7 osoba starijih od 65 g. i mlađih od 14 g. na 100 osoba u radnoj dobi (Tablica 1).

Tablica 1. Prosječna dob, indeks starenja i koeficijent ukupne dobne ovisnosti Općine Martijanec u 2021. godini (autorska obrada)

Među primarnim demografskim karakteristikama Općine je negativna prirodna promjena (Slika 3). Izuzeće takvog trenda je 2019. godina kada je rođeno 40 djece, dok je broj umrlih osoba dosegnuo identičan broj. Najnegativnija prirodna promjena zabilježena je 2011. g. kada je umrlo 43 osobe više nego što ih se rodilo. Zaključno, između 2011. i 2024. g. ukupno je umrlo gotovo dvostruko više osoba nego što ih se rodilo.

Slika 3. Kretanje broja živorođenih i umrlih u Općini Martijanec od 2011. do 2024. godine (autorska obrada)

Prema Slici 4, Općina Martijanec na ukupnoj razini popisala je veći broj odseljenih nego doseljenih između 2011. i 2024. godine. Izuzeće čini 2013. godina kada je evidentirano 11 doseljenih osoba više nego što ih se odselilo. Tako je u trinaestogodišnjem razdoblju ukupno doselilo 669 osoba, a odselilo 968 osoba. Pritom je najveći broj doseljenih zabilježen 2013. g. (61 osoba), dok je najveći broj odseljenih evidentiran 2014. g. (97 osoba) ulaskom u Europsku uniju i inteziviranjem migracijskih aktivnosti narednih godina.

Slika 4. Kretanje broja doseljenih i odseljenih osoba na prostoru Općine Martijanec od 2011. do 2024. godine (autorska obrada)

Također, obrazovna struktura Općine je 2021. g. evidentirala 2,99% stanovništva bez osnovne škole, 32,69% stanovništva sa završenom osnovnom školom, 55,36% stanovništva sa završenom srednjom školom i 7,96% stanovništva s visokom naobrazbom (Slika 5).

Slika 5. Obrazovna struktura stanovnika Općine Martijanec u 2021. godini (autorska obrada)

Između 2011. i 2024. g., ukupno je sklopljeno 159 brakova, dok je pravomoćno razvedeno 60 brakova. Pritom je najveći broj brakova sklopljen 2016. g. (21), dok ih je najmanje sklopljeno 2022. g. (4). Zbog demografskog momentuma (nepovoljne dobno-spolne strukture i nemogućnost obnavljanja stanovništva), broj brakova je u kontinuiranom padu.

Dodatno, najčešća prezimena u Općini su: Vuk, Horvat, Krušec, Vručina, Huzjak, Balažinec, Špoljarić, Bendelja, Jagić i Posavec.

Slika 6. Broj sklopljenih i razvedenih brakova u Općini Martijanec od 2011. do 2024. godine (autorska obrada)*

Zaključno, Općina Martijanec bilježi izražen pad broja stanovnika, negativnu prirodnu promjenu i iseljavanje. Takvim trendovima negativno doprinosi starenje stanovništva i negativan demografski momentum. Trendovi Općine Martijanec upozoravaju na sustavnu potrebu provedbe demografskih mjera zbog dugoročne održivosti razvoja istog prostora.

* Državni zavod za statistiku od 2000. godine obrađuje i prikuplja podatke sklopljenih brakova u skladu s definicijom uobičajenog mjesta stanovanja. Dakle, statistika o broju sklopljenih brakova vodi se prema mjestu gdje osoba formalno živi, a ne gdje joj je prebivalište ili mjesto vjenčanja. Do 1999. godine podaci za sklopljene brakove obrađivani su isključivo prema prebivalištu mladoženje.

Leon Vuglač završio je dvopredmetni studij demografije i hrvatskoga iseljeništva te sociologije (nastavničkog usmjerenja) pri Fakultetu hrvatskih studija Sveučilištu u Zagrebu. Tijekom akademskog obrazovanja, dobio je Rektorovu nagradu, Dekanovu nagradu za izvrsnost i autor je stručnog članka „Kvantitativna analiza fundamentalnih urbanih značajki hrvatske populacije – pitanje budućnosti“. Diplomirao je u rujnu 2025. godine, a rad nosi naslov: „Obilježja druge demografske tranzicije Varaždinske županije“. Trenutno radi kao vanjski suradnik Ministarstva demografije i useljeništva.

Izvor:

Državni zavod za statistiku. Izvještaj o kvaliteti za statističko istraživanje (2025); https://dzs.gov.hr/UserDocsImages/dokumenti/Izvje%C5%A1taji%20o%20kvaliteti/Izvje%C5%A1taj%20o%20kvaliteti%20Statistika%20sklopljenih%20brakova%20DEM-3%202024.%20-%20final%20docx.pdf

Državni zavod za statistiku. Statistika u nizu; https://dzs.gov.hr/

Ministarstvo demografije i useljeništva. Demografija.Info; https://demografija.info/