Topličko područje nije ostalo imuno na snažni proces smanjenja ukupnog stanovništva

Na području Grada Varaždinskih Toplica, ukupno je evidentirano 5.537 stanovnika prema posljednjem Popisu stanovništva 2021. godine (Slika 1). Tako je u usporedbi s popisnom 2011. godinom, međupopisna promjena iznosila -827 stanovnika, odnosno -12,99% što je nepovoljnije u usporedbi sa županijskom (-9,4%) i državnom (-9,25%) razinom u 2021. godini.

Slika 1. Kretanje stanovništva Grada Varaždinskih Toplica prema Popisima stanovništva (1991.-2021. g.) (autorska obrada)

Prema Slici 2, dobno-spolna struktura Grada Varaždinskih Toplica poprimila je obilježja regresivnog tipa koji označava demografsko starenje i ukupnu depopulaciju (izgled urne). Prema Popisu 2021. g., najviše žena bilo je u dobnom kontingentu između 60. i 64. g. (8,75%), dok su muškarci bili najbrojniji između 65. i 69. g. (8,31%). Također, potrebno je uzeti u obzir zastarjelost podataka, pa se približne veličine petogodišnjih dobnih skupina mogu pomaknuti za otprilike pet godina.

Slika 2. Dobno-spolna struktura Grada Varaždinskih Toplica prema Popisu stanovništva 2021. godine (autorska obrada)

Nadalje, prosječna starost stanovništva Grada iznosila je 44,4 g. u 2021. godini. Navedeno označava da je stanovništvo Grada u prosjeku bilo gotovo identično u usporedbi s državnom razinom (44,3 g.). Indeks starenja u 2021. g. iznosio je 159,2 osoba starijih od 65 g. na 100 djece mlađih od 14 g., dok je koeficijent ukupne dobne ovisnosti iznosio 52,3 osoba starijih od 65 g. i mlađih od 14 g. na 100 osoba u radnoj dobi (Tablica 1).

Tablica 1. Prosječna dob, indeks starenja i koeficijent ukupne dobne ovisnosti Grada Varaždinskih Toplica u 2021. godini (autorska obrada)

Dugogodišnje negativno prirodno kretanje je među osnovnim demografskim karakteristikama Grada Varaždinskih Toplica (Slika 3). Tako je najnegativniji nesrazmjer rođenih i umrlih osoba na godišnjoj razini bio 2020. godine (-63 osoba). U promatranom razdoblju (2011.-2024. g.), najveći broj rođenih bio je 2012. g. (79 djece), dok je s druge strane najveći broj umrlih evidentiran u 2020. g. (102 osoba). Prema recentnim trendovima, očekuje se nastavak negativnih prirodnih promjena.

Slika 3. Kretanje broja živorođenih i umrlih u Gradu Varaždinskim Toplicama od 2011. do 2024. godine (autorska obrada)

Migracijske aktivnosti žitelja Grada pojačale su se ulaskom Republike Hrvatske u Europsku uniju, pa se od 2013. g. bilježi veći broj odseljenog u odnosu na doseljeno stanovništvo (Slika 4). Navedeni trend prekinut je 2021. g. kada se počinje evidentirati veći broj doseljenog stanovništva. Zaključno, u četrnaestogodišnjem razdoblju ukupno je doselilo 1.778 osoba, dok je odselilo 2.012 osoba (potrebno je imati na umu niz metodoloških poteškoća u bilježenju migracija kao što je npr. neodjavljeno prebivalište).

Slika 4. Kretanje broja doseljenih i odseljenih osoba na prostoru Grada Varaždinskih Toplica od 2011. do 2024. godine (autorska obrada)

Također, obrazovna struktura Grada evidentirala je 2,17% stanovništva bez osnovne škole, 25,84% stanovništva sa završenom osnovnom školom, 56,92% stanovništva sa završenom srednjom školom i 15,07% stanovništva s visokom naobrazbom u 2021. godini (Slika 5).

Slika 5. Obrazovna struktura stanovnika Grada Varaždinskih Toplica u 2021. godini (autorska obrada)

Između 2011. i 2024. godine, ukupno je sklopljeno 403 braka, dok se pravomoćno razvelo 113 brakova. Pritom je najveći broj brakova sklopljen 2019. g. (njih 40), dok ih je najmanje sklopljeno 2015. i 2020. g. (njih 18 za svaku godinu). Isto tako, broj sklopljenih brakova je u linearnom padu.

Dodatno, najčešća prezimena u Gradu redom su: Horvat, Pokos, Bešenić, Posavec, Ratković, Huzjak, Dvorski, Prstec, Vuk i Balažinec.

Slika 6. Broj sklopljenih i razvedenih brakova u Gradu Varaždinskim Toplicama od 2011. do 2024. godine (autorska obrada)*

Zaključno, demografska obilježja Grada Varaždinskih Toplica upućuju na dugotrajan proces depopulacije i nepovoljnu dobno-spolnu strukturu stanovništva. Pritom negativno prirodno kretanje i izraženo starenje stanovništva dodatno ograničavaju demografski potencijal. S druge strane, u recentnom razdoblju uočljiv je trend većeg priljeva doseljenog, nego odseljenog stanovništva koje ne mora nužno označavati dugoročne pozitivne migracijske trendove.

* Državni zavod za statistiku od 2000. godine obrađuje i prikuplja podatke sklopljenih brakova u skladu s definicijom uobičajenog mjesta stanovanja. Dakle, statistika o broju sklopljenih brakova vodi se prema mjestu gdje osoba formalno živi, a ne gdje joj je prebivalište ili mjesto vjenčanja. Do 1999. godine podaci za sklopljene brakove obrađivani su isključivo prema prebivalištu mladoženje.

Leon Vuglač završio je dvopredmetni studij demografije i hrvatskoga iseljeništva te sociologije (nastavničkog usmjerenja) pri Fakultetu hrvatskih studija Sveučilištu u Zagrebu. Tijekom akademskog obrazovanja, dobio je Rektorovu nagradu, Dekanovu nagradu za izvrsnost i autor je stručnog članka „Kvantitativna analiza fundamentalnih urbanih značajki hrvatske populacije – pitanje budućnosti“. Diplomirao je u rujnu 2025. godine, a rad nosi naslov: „Obilježja druge demografske tranzicije Varaždinske županije“. Trenutno radi kao vanjski suradnik Ministarstva demografije i useljeništva.

Izvor:

Državni zavod za statistiku. Izvještaj o kvaliteti za statističko istraživanje (2025); https://dzs.gov.hr/UserDocsImages/dokumenti/Izvje%C5%A1taji%20o%20kvaliteti/Izvje%C5%A1taj%20o%20kvaliteti%20Statistika%20sklopljenih%20brakova%20DEM-3%202024.%20-%20final%20docx.pdf

Državni zavod za statistiku. Statistika u nizu; https://dzs.gov.hr/

Ministarstvo demografije i useljeništva. Demografija.Info; https://demografija.info/