Demografska abeceda Varaždinske županije, 2. dio – Općina Bednja

U 12 godina Bednja ostala bez više od četiri školska razreda djece

Autor: Leon Vuglač Foto: Pixabay 14.11.2025. 18:00h
Autor: Leon Vuglač Foto: Pixabay 14.11.2025. 18:00h

U prvom dijelu našeg serijala „Demografska abeceda Varaždinske županije” pokazali smo podatke na županijskoj razini. Serijal nastavljamo pregledom stanja po gradovima i općinama abecednim redom, a prva na redu nam je Općina Bednja. Kakvo je demografsko stanje u Bednji, koja su njezina osnovna obilježja, da li je to staro ili mlado, radno-aktivno ili neaktivno, visokoobrazovano ili slabije obrazovano stanovništvo, šovećava li se ili smanjuje broj osnovnoškolaca... Odgovore na ova pitanja saznajte u demografsko-statističkoj analizi podataka.

Megaton oglasi 1440x250

Općina Bednja nalazi se na brdsko-ruralnom području koje graniči s Republikom Slovenijom, a sastoji se od 25 naselja. Među tim naseljima po broju stanovnika prednjači Bednja s 596 stanovnika prema Popisu stanovništva iz 2021. godine.

U 2021. godini popisano je 3389 stanovnika (Slika 1.) na području cijele Općine Bednja što je za 603 stanovnika manje u odnosu na popisano stanovništvo 2011. godine (3992 stanovnika). Tako međupopisna promjena iznosi -15,11 posto što je znatno više u odnosu na županijsku (-9,4 posto) i državnu (-9,25 posto) razinu. Valja nadodati da gustoća naseljenosti u Općini Bednja iznosi 44,49 st./km².

Bednja slika 1 20251114

Slika 1. Kretanje stanovništva Općine Bednja prema Popisima stanovništva (1991.-2021. g.) (autorska obrada)

Za bolje razumijevanje dobno-spolnog sastava stanovništva Općine, Slika 2. najbolje vizualizira veličinu stanovništva po petogodišnjim generacijama. Tako je najviše žena u dobnom kontingentu između 50. i 54. godine, a muškaraca između 55. i 59. godine. S druge strane, najmanje ženskog i muškog stanovništva čine najmlađi stanovnici Općine (0-4 g.). Naposljetku, dobno-spolna struktura poprimila je izgled urne što u demografskom smislu znači da se Općina nalazi u procesu izumiranja, odnosno stanovništvo je paralelno sve starije, dok je najmlađeg stanovništva sve manje.

Bednja slika 2 20251114

Slika 2. Dobno-spolna struktura Općine Bednja prema Popisu stanovništva 2021. godine (autorska obrada)

Proces starenja najbolje definira prosječna starost Općine koja je 2021. godine iznosila 45,7 g. što je za otprilike 3 godine više u odnosu na 2011. godinu. U usporedbi s državnom razinom (44,3 g.), stanovnici Općine Bednja su u prosjeku stariji za otprilike godinu i pol.

U demografiji se starenje stanovništva najčešće mjeri indeksom starenja (broj starijih od 65 g. na 100 djece) i koeficijentom ukupne dobne ovisnosti (broj starijih od 65 g. i mlađih od 14 g. na 100 osoba u radnoj dobi). Izračunatim indeksom starenja, u Općini Bednja je 200 osoba (starijih od 65 godina) na 100 djece (mlađih od 14 godina). Samim time, nepovoljan pokazatelj je i koeficijent ukupne dobne ovisnosti. On ukazuje da 50 osoba ovisnog stanovništva dolazi na 100 osoba radno-aktivnog stanovništva čime se dodatno opterećuju socijalni, mirovinski, zdravstveni, gospodarski i drugi državni sustavi (Tablica 1.).

Bednja tablica 1 20251114

Tablica 1. Indeks starenja i koeficijent ukupne dobne ovisnosti Općine Bednja u 2021. godini (autorska obrada)

Na razini Općine bilježi se dugogodišnji niz većeg broja umrlih u odnosu na broj živorođenih (Slika 3.). U recentnom razdoblju, najveći broj živorođenih zabilježen je 2013. i 2015. g. (njih po 34), dok ih je najmanje živorođeno bilo 2020. g. (njih 18). S druge strane, najveći broj umrlih osoba zabilježeno je 2012. g. (njih 76), dok ih je najmanje bilo 2023. g. (njih 52). Time se Općina Bednja, po pitanju prirodnog kretanja, nalazi u iznimno teškoj situaciji.

Bednja slika 3 20251114

Slika 3. Kretanje broja živorođenih i umrlih od 2011. do 2024. godine (autorska obrada)

Planex 300x600
Gumi cenat Novak 1440x250

Što se tiče prostornog kretanja (Slika 4.), Općina Bednja u razdoblju od 2011. do 2024. g. bilježi 1176 doseljenih i 1398 odseljenih. U konačnici je to 222 stanovnika manje u promatranom razdoblju. Najviše ih se odselilo 2015. i 2016. g. ulaskom u Europsku uniju, a najviše ih se doselilo 2023. godine (njih 185). Ukupno gledajući, broj doseljenih iz inozemstva u posljednjim se godinama iznimno pojačao u odnosu na broj odseljenih. Na tragu navedenog, neophodno je uzeti u obzir varijable doseljenih i odseljenih po pitanjima obrazovne, etničke i ekonomske strukture.

Bednja slika 4 20251114

Slika 4. Kretanje broja doseljenih i odseljenih osoba na prostoru Općine Bednja (autorska obrada)

Prema Popisu stanovništva 2021. g., obrazovna struktura Općine sastoji se od otprilike 5 posto osoba bez osnovne škole (starije generacije), 26 posto osoba isključivo sa završenom osnovnom školom, 59 posto osoba sa završenom srednjom školom i oko 10 posto visokokvalificiranih osoba (Slika 5.). Nadalje, Slika 6. opisuje pražnjenje osnovnoškolskih klupa koje je u skladu s nepovoljnim prirodnim i prostornim kretanjima. Tako se u osnovnim školama (matična: OŠ Bednja i područne: OŠ Cvetlin i OŠ Vrbno) smanjio broj djece za trećinu unutar 12 godina. U prijevodu, broj osnovnoškolaca na području Općine smanjio se za 100!

Bednja slika 5 20251114

Slika 5. Struktura stanovnika Općine Bednja prema obrazovanju u 2021. godini (autorska obrada)

Bednja slika 6 20251114

Slika 6. Broj osnovnoškolske djece u Općini Bednja prema školskim godinama (2013.-2025. g.) (autorska obrada)

Zaključno, stanovništvo Općine Bednja poprimilo je karakteristike iznimno starog stanovništva prvenstveno zbog iseljavanja radno-aktivnog i potencijalno reproduktivnog stanovništva. Time se nove generacije ne mogu obnavljati što naposljetku rezultira negativnom prirodnom promjenom (više umrlih nego rođenih). Tako je demografski izazov za Općinu, ali i prostor gotovo cijele države, iznimno velik.

Leon Vuglač završio je dvopredmetni studij demografije i hrvatskoga iseljeništva te sociologije (nastavničkog usmjerenja) pri Fakultetu hrvatskih studija Sveučilištu u Zagrebu. Tijekom akademskog obrazovanja, dobio je Rektorovu nagradu i autor je stručnog članka „Kvantitativna analiza fundamentalnih urbanih značajki hrvatske populacije – pitanje budućnosti“. Diplomirao je u rujnu 2025. godine, a rad nosi naslov: „Obilježja druge demografske tranzicije Varaždinske županije“. Trenutno radi kao vanjski suradnik Ministarstva demografije i useljeništva.

Izvor:

Državni zavod za statistiku. Statistika u nizu; https://dzs.gov.hr/

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih. ŠeR - Školski e-Rudnik; https://mzom.gov.hr/ser-skolski-e-rudnik-3419/3419