Na ukupnoj razini, stanovništvo Općine Donja Voća ima depopulacijske karakteristike (Slika 1.). Popisom 2021. g. utvrđeno je 2030 osoba, dok je deset godina ranije popisano 2443 osoba na razini Općine. Navedeno čini međupopisnu promjenu od -16,9 posto što je znatno negativnije u usporedbi sa županijskom (-9,4 posto) i državnom (-9,25 posto) razinom. Potrebno je istaknuti kako se broj stanovnika Općine u 30 godina smanjio za otprilike trećinu (1/3) na ukupnoj razini.
Slika 1. Kretanje stanovništva Općine Donja Voća prema Popisima stanovništva (1991.-2021. g.) (autorska obrada)
Slika 2. vizualizira broj stanovnika Općine prema dobno-spolnoj strukturi po petogodištima. Iz navedenog su razvidni paralelni procesi kontinuiranog smanjenja najmlađeg broja stanovnika i starenja populacije. Prema Popisu stanovništva iz 2021. g., najveći broj muškaraca i žena evidentirana je u dobnoj skupini između 55. i 59. godine (98 muškaraca i 82 žene).
U recentnom razdoblju, pozitivan trend ostvarilo je najmlađe žensko stanovništvo Općine (dobna skupina 0-4 g.). Time je prekinut dvadesetogodišnji niz smanjenja broja stanovnica po petogodišnjim skupinama.
Slika 2. Dobno-spolna struktura Općine Donja Voća prema Popisu stanovništva 2021. godine (autorska obrada)
Prosječna dob Općine u 2021. g. iznosila je 43,2 g. što je za otprilike godinu dana manje u usporedbi s državnom razinom (44,3 g.). Indeks starenja je 2021. g. iznosio 140,9 osoba starijih od 65 g. na 100 djece mlađih od 14 g., dok je koeficijent ukupne dobne ovisnosti iznosio 43,9 osoba starijih od 65 g. i mlađih od 14 g. na 100 osoba u radnoj dobi (Tablica 1.).
Tablica 1. Prosječna dob, indeks starenja i koeficijent ukupne dobne ovisnosti Općine Donja Voća u 2021. godini (autorska obrada)
Općina bilježi dugogodišnju negativnu prirodnu promjenu (Slika 3.). Tako je najveća negativna prirodna promjena zabilježena 2020. g. (-30 osoba), dok je najpozitivnija prirodna promjena zabilježena 2019. g. (-1 osoba). U promatranom razdoblju, najveći broj rođenih evidentiran je 2019. g. (24 djece), dok je najveći broj umrlih evidentiran 2015. godine (45 osoba). Između 2011. i 2024. g. ukupno je rođeno 252 djece, dok je istovremeno umrlo 508 osoba.
Slika 3. Kretanje broja živorođenih i umrlih u Općini Donja Voća od 2011. do 2024. godine (autorska obrada)
Dinamičnost prostornog kretanja na području Općine Donja Voća intenzivirala se ulaskom Hrvatske u Europsku uniju (Slika 4.). Tako je najveći broj odseljenih registriran 2014. g. kada je iz Općine iselilo 83 osobe. S druge strane, najveći broj useljenih bio je 2023. g., a navedeni trend prati i županijsku/državnu razinu. Valja nadodati kako je najnegativniji migracijski saldo zabilježen 2014. g. (-51 osoba).
Slika 4. Kretanje broja doseljenih i odseljenih osoba na prostoru Općine Donja Voća od 2011. do 2024. godine (autorska obrada)
U 2021. godini, udio stanovništva s nezavršenom osnovnom školom iznosio je 4,41%, sa završenom osnovnom školom 33,03%, sa srednjom školom 54,92%, a s visokom naobrazbom njih 7,64% (Slika 5.). U odnosu na 2011. godinu, broj visokoobrazovanih duplicirao se, dok se udio osoba s nezavršenom osnovnom školom reducirao za otprilike 15% (najviše zbog smanjenja broja starijih generacija).
Slika 5. Obrazovna struktura stanovnika Općine Donja Voća u 2021. godini (autorska obrada)
U promatranom razdoblju (2011.-2024. g.), zabilježeno je ukupno 137 sklopljenih brakova i 29 pravomoćno razvrgnutih brakova (Slika 6.). Najveći broj sklopljenih brakova potvrđen je 2016. g. (njih 16), a najnepovoljniji odnos sklopljenih i razvedenih brakova zabilježen je 2021. godine (najviše zbog posljedica COVID-a-19). Iz grafikona je dodatno uočljiv linearan pad broja sklopljenih brakova.
Valja nadodati kako su u Općini najčešća sljedeća prezimena: Stolnik, Bolčević, Kukec, Kanjir, Martan, Patrčević, Premužić, Švetak, Komes i Jakopec.
Slika 6. Broj sklopljenih i razvedenih brakova u Općini Donja Voća od 2011. do 2024. godine (autorska obrada)
Zaključno, Općinu Donja Voća obilježavaju dugotrajni i izraženi depopulacijski procesi koji su vidljivi kroz značajan pad ukupnog broja stanovnika (negativna prirodna promjena i nepovoljni migracijski tokovi). Demografski gubitci u posljednjih nekoliko desetljeća znatno nadmašuju županijski i državni prosjek što aludira na duboko ukorijenjene strukturne probleme.
Posebnu ulogu u oblikovanju demografskih kretanja ima blizina državne granice sa Slovenijom koja snažno determinira migracijske obrasce, osobito u vidu radnih i trajnih odlazaka stanovništva. Dodatno, praćenje migracija otežano je činjenicom da se dio iseljenika ne odjavljuje s prebivališta zbog čega službeni statistički podaci ne odražavaju u potpunosti stvarni opseg iseljavanja. Unatoč povremenim pozitivnim pomacima, postojeći trendovi upućuju na potrebu sustavne i dugoročne intervencije usmjerene na demografsku stabilizaciju i zadržavanje stanovništva Općine.
Leon Vuglač završio je dvopredmetni studij demografije i hrvatskoga iseljeništva te sociologije (nastavničkog usmjerenja) pri Fakultetu hrvatskih studija Sveučilištu u Zagrebu. Tijekom akademskog obrazovanja, dobio je Rektorovu nagradu, Dekanovu nagradu za izvrsnost i autor je stručnog članka „Kvantitativna analiza fundamentalnih urbanih značajki hrvatske populacije – pitanje budućnosti“. Diplomirao je u rujnu 2025. godine, a rad nosi naslov: „Obilježja druge demografske tranzicije Varaždinske županije“. Trenutno radi kao vanjski suradnik Ministarstva demografije i useljeništva.
Izvor:
Državni zavod za statistiku. Statistika u nizu; https://dzs.gov.hr/
Ministarstvo demografije i useljeništva, Demografija.Info. https://demografija.info/
