Demografska abeceda Varaždinske županije, 17. dio – Općina Maruševec

Usprkos negativnoj prirodnoj promjeni u Općini Maruševec 18 novorođenih više nego u 2024. godini!

Autor: Leon Vuglač Foto: TZP Sjever Zagorja 27.2.2026. 18:00h

Na ukupnoj razini, u Općini Maruševec evidentirano je 5.682 stanovnika prema Popisu stanovništva 2021. godine (Slika 1). Međupopisnom promjenom, 2021. g. zabilježeno je 699 stanovnika manje u odnosu na Popis stanovništva 2011. godine. Tako je relativna međupopisna promjena iznosila -10,95% što je tek neznatno negativnije u usporedbi sa županijskom (-9,4%) i državnom (-9,25%) razinom.  

1

Slika 1. Kretanje stanovništva Općine Maruševec prema Popisima stanovništva (1991.-2021. g.) (autorska obrada)

Prema Slici 2, razvidan je nesrazmjer starije i mlađe populacije u Općini Maruševec. U prijevodu, starije dobne generacije su osjetno brojnije nego mlađe. Tako se najveći dobni kontingent žena nalazi u dobnoj skupini između 55. i 59. godina, dok su muškarci najbrojniji u petogodišnjoj generaciji između 35. i 39. godine. S druge strane, ako izuzmemo generacije starije od 70 godina, brojčano najmanje generacije čine najmlađe dobne skupine (0-4 godina) za oba spola. Potrebno je uzeti u obzir zastarjelost podataka, pa se približne veličine dobnih skupina mogu pomaknuti za otprilike pet godina.

2

Slika 2. Dobno-spolna struktura Općine Maruševec prema Popisu stanovništva 2021. godine (autorska obrada)

Nadalje, prosječna starost stanovništva Općine iznosila je 43,8 godina u 2021. godini. Navedeno označava da je stanovništvo Općine u prosjeku bilo pola godine mlađe u usporedbi s državnom razinom (44,3 g.). Indeks starenja u 2021. g. iznosio je 146,6 osoba starijih od 65 g. na 100 djece mlađih od 14 g., dok je koeficijent ukupne dobne ovisnosti iznosio 53,7 osoba starijih od 65 g. i mlađih od 14 g. na 100 osoba u radnoj dobi (Tablica 1).

3

Tablica 1. Prosječna dob, indeks starenja i koeficijent ukupne dobne ovisnosti Općine Maruševec u 2021. godini (autorska obrada) 

Jedno od glavnih obilježja Općine je dugogodišnja negativna prirodna promjena (Slika 3). Najnegativnija prirodna promjena zabilježena je 2021. g., kada je umrlo 69 osoba više nego što ih se rodilo, a iste je godine broj umrlih dosegnuo maksimum promatranog razdoblja (ponajviše zbog posljedica COVID-a-19). U recentnom razdoblju, vidljiv je pozitivan trend rasta broja rođenih, ali i smanjenje negativne prirodne promjene. Tako je primjerice 2024. g. rođeno 18 djece više nego 2023. godine. Ipak, na ukupnoj razini rođeno je gotovo dvostruko manje osoba nego što ih je umrlo između 2011. i 2024. godine. 

4

Slika 3. Kretanje broja živorođenih i umrlih u Općini Maruševec od 2011. do 2024. godine (autorska obrada)

Po pitanju prostorne dinamike na području Općine Maruševec, između 2011. i 2024. g. ukupno je zabilježeno 1.439 doseljenih i 1.600 odseljenih osoba. Najveći val odseljenih evidentiran je ulaskom Hrvatske u Europsku uniju 2013. g. kada se automatski liberaliziralo tržište rada u državama EU-a. Najnoviji migracijski trendovi na području Općine popisuju veći broj doseljenih u usporedbi s iseljenim osobama (Slika 4). 

5

Slika 4. Kretanje broja doseljenih i odseljenih osoba na prostoru Općine Maruševec od 2011. do 2024. godine (autorska obrada)

Bučino ulje 1440x250

Također, obrazovna struktura Općine evidentirala je 3,8% stanovništva bez osnovne škole, 24,59% stanovništva sa završenom osnovnom školom, 61,06% stanovništva sa završenom srednjom školom i 10,55% stanovništva s visokom naobrazbom u 2021. godini (Slika 5). Valja nadodati kako se iste godine udio stanovništva s nezavršenom osnovnom školom smanjio za 15% u usporedbi sa 2011. godinom (ponajviše zbog generacijske zamjene stanovništva).

6

Slika 5. Obrazovna struktura stanovnika Općine Maruševec u 2021. godini (autorska obrada)

Između 2011. i 2024. godine, ukupno je sklopljeno 332 brakova, dok je pravomoćno razvedeno 110 brakova (Slika 6). Pritom je najveći broj brakova sklopljen 2012. g. (39), dok ih je najmanje sklopljeno 2024. g. (13). Zbog demografskog momentuma (smanjenje vitalnog stanovništva i nemogućnost obnavljanja stanovništva), broj brakova je u linearnom opadanju. 

Dodatno, najčešća prezimena u Općini su redom: Martinčević, Peharda, Korpar, Možanić, Štrlek, Vrbanec, Posavec, Bahun, Lončar i Hanžek. 

7

Slika 6. Broj sklopljenih i razvedenih brakova u Općini Maruševec od 2011. do 2024. godine (autorska obrada)*

Zaključno, Općina Maruševec suočava se s dugoročnim padom broja stanovnika, nepovoljnom dobnom strukturom i negativnim prirodnim kretanjem. Iako su vidljivi određeni pozitivni pomaci (potrebno je pričekati službene podatke za 2025. g. kako bi se trendovi mogli u potpunosti potvrditi), ukupni demografski trendovi i dalje upućuju na izazove u očuvanju održivosti stanovništva u budućem razvoju Općine. 

* Državni zavod za statistiku od 2000. godine obrađuje i prikuplja podatke sklopljenih brakova u skladu s definicijom uobičajenog mjesta stanovanja. Dakle, statistika o broju sklopljenih brakova vodi se prema mjestu gdje osoba formalno živi, a ne gdje joj je prebivalište ili mjesto vjenčanja. Do 1999. godine podaci za sklopljene brakove obrađivani su isključivo prema prebivalištu mladoženje. 

Izvor: 

Državni zavod za statistiku. Izvještaj o kvaliteti za statističko istraživanje (2025); https://dzs.gov.hr/UserDocsImages/dokumenti/Izvje%C5%A1taji%20o%20kvaliteti/Izvje%C5%A1taj%20o%20kvaliteti%20Statistika%20sklopljenih%20brakova%20DEM-3%202024.%20-%20final%20docx.pdf

Državni zavod za statistiku. Statistika u nizu; https://dzs.gov.hr/

Ministarstvo demografije i useljeništva. Demografija.Info; https://demografija.info/

Povezani članci