I dok su u 2022. godini samo su četiri grada dosegnula cilj od 50 posto odvojeno prikupljenog otpada, 2023. ih je bilo devet, a prošle godine taj je prag dosegnulo njih 13: Prelog, Mursko Središće (65,21 posto), Buzet, Osijek, Slavonski Brod, Krk, Ludbreg (55,33 posto), Koprivnica, Grubišno Polje, Križevci, Đurđevac, Varaždin (51,47 posto) i Virovitica.
I dok je sjever Hrvatske zaslužio svaku pohvalu na trudu i disciplini, jug Lijepe Naše ne može se time pohvaliti. Gotovo nevjerojatno zvuči podatak da Imotski ima 0,00 posto u odvojenom prikupljanju smeća! Dakle, u ovom se gradu niti jedna jedina kanta plastike, papira, stakla ili metala ne prikuplja odvojeno. Ništa bolje nije niti u Korčuli (0,55 posto), Obrovcu (1,32 posto) ili pak Vrgorcu (2,27).
Treba istaknuti i da u velikoj mjeri rastu količine otpada. I dok je 2015. godine ukupno bilo prikupljeno 391.000 tona smeća, tijekom 2024. u Hrvatskoj je skupljeno gotovo 920.400 tona raznog otpada. Stopa recikliranja ove je godine porasla za jedan postao u odnosu na lani i sada iznosi 37 posto. To je daleko manje od planiranih 55 posto, koliko je utvrđeno nacionalnim planom i EU direktivom. Već do 2030. godine Hrvatska bi trebala dosegnuti stopu od 60 posto, a 2035. godine čak 65 posto recikliranja.
