Vidovečko područje u jednom desetljeću ostalo bez gotovo deset posto stanovništva

Sumirajući ukupno stanovništvo Općine Vidovec, Popisom 2021. g. utvrđeno je 4.915 stanovnika (Slika 1). Navedeno označava da je Općina izgubila 510 žitelja unutar deset godina. U postotnom iznosu, međupopisna promjena iznosila je -9,4% što je gotovo identično u usporedbi sa županijskom (-9,4%) i državnom (-9,25%) razinom u 2021. godini.

Slika 1. Kretanje stanovništva Općine Vidovec prema Popisima stanovništva (1991.-2021. g.) (autorska obrada)

Prema Slici 2, dobno-spolna struktura Općine Vidovec poprimila je pravilan izgled urne, odnosno paralelno sužavanje mlađih dobnih kontingenata i širenja starijih dobnih kontingenata stanovništva. Ovi procesi uzrokuju neprekidno starenje stanovništva, čime se izravno ugrožava sam opstanak i vitalnost lokalne zajednice. Također, potrebno je uzeti u obzir zastarjelost podataka, pa se približne veličine dobnih skupina mogu pomaknuti za otprilike pet godina.

Slika 2. Dobno-spolna struktura Općine Vidovec prema Popisu stanovništva 2021. godine (autorska obrada)

Nadalje, prosječna starost stanovništva Općine iznosila je 43,1 godina u 2021. godini. Navedeno označava da je stanovništvo Općine u prosjeku bilo otprilike godinu dana mlađe u usporedbi s državnom razinom (44,3 g.). Indeks starenja u 2021. g. iznosio je 132,2 osoba starijih od 65 g. na 100 djece mlađih od 14 g., dok je koeficijent ukupne dobne ovisnosti iznosio 48,9 osoba starijih od 65 g. i mlađih od 14 g. na 100 osoba u radnoj dobi (Tablica 1).

Tablica 1. Prosječna dob, indeks starenja i koeficijent ukupne dobne ovisnosti Općine Vidovec u 2021. godini (autorska obrada)

Po pitanju prirodnog kretanja u promatranom razdoblju (2011.-2024. g.), u Općini Vidovec evidentirana je dugogodišnja negativna prirodna promjena uz određene pozitivne iznimke (2019. i 2024. g.). Tako je najnegativnija prirodna promjena zabilježena 2021. g. (-26 osoba), dok je najpozitivniji odnos evidentiran 2019. g. (+4 osobe). Zaključno, ukupna prirodna promjena u četrnaestogodišnjem razdoblju iznosila je -167 osoba (Slika 3).

Slika 3. Kretanje broja živorođenih i umrlih u Općini Vidovec od 2011. do 2024. godine (autorska obrada)

Prema Slici 4, značajnije migracijske aktivnosti u Općini započele su ulaskom Republike Hrvatske u Europsku uniju. Tako je najviše odseljenih bilo 2017. g. (123 osobe), a iste godine zabilježen je najnegativniji migracijski saldo (-57 osoba). Na ukupnoj razini, migracijski saldo iznosio je -284 osoba u promatranom četrnaestogodišnjem razdoblju.

Slika 4. Kretanje broja doseljenih i odseljenih osoba na prostoru Općine Vidovec od 2011. do 2024. godine (autorska obrada)

Također, obrazovna struktura Općine evidentirala je 1,23% stanovništva bez osnovne škole, 28,1% stanovništva sa završenom osnovnom školom, 58,47% stanovništva sa završenom srednjom školom i 12,2% stanovništva s visokom naobrazbom u 2021. godini (Slika 5).

Slika 5. Obrazovna struktura stanovnika Općine Vidovec u 2021. godini (autorska obrada)

U razdoblju između 2011. i 2024. g., ukupno je sklopljeno 314 brakova, dok se pravomoćno razvelo 63 braka na području cijele Općine. Pritom je najveći broj brakova sklopljen 2017. g. (njih 37), dok ih je najmanje sklopljeno 2024. g. (njih 10) što ujedno upućuje na smanjenu reproduktivnu vitalnost stanovništva.

Dodatno, najčešća prezimena u Općini redom su: Cafuk, Pozder, Kovačić, Težak, Hosni, Mašić, Zagorec, Grđan, Košić i Presečki.

Slika 6. Broj sklopljenih i razvedenih brakova u Općini Vidovec od 2011. do 2024. godine (autorska obrada)*

Zaključno, Općina Vidovec utvrdila je negativne demografske trendove obilježene smanjenjem broja stanovnika, starenjem populacije i dugotrajnom negativnom prirodnom promjenom te migracijskim saldom (uz iznimku najnovijih povećanih doseljavanja). Unatoč povoljnom geografskom položaju i blizini urbanih središta, prisutni demografski procesi upućuju na postupno slabljenje ukupnog demografskog potencijala Općine.

* Državni zavod za statistiku od 2000. godine obrađuje i prikuplja podatke sklopljenih brakova u skladu s definicijom uobičajenog mjesta stanovanja. Dakle, statistika o broju sklopljenih brakova vodi se prema mjestu gdje osoba formalno živi, a ne gdje joj je prebivalište ili mjesto vjenčanja. Do 1999. godine podaci za sklopljene brakove obrađivani su isključivo prema prebivalištu mladoženje.

Leon Vuglač završio je dvopredmetni studij demografije i hrvatskoga iseljeništva te sociologije (nastavničkog usmjerenja) pri Fakultetu hrvatskih studija Sveučilištu u Zagrebu. Tijekom akademskog obrazovanja, dobio je Rektorovu nagradu, Dekanovu nagradu za izvrsnost i autor je stručnog članka „Kvantitativna analiza fundamentalnih urbanih značajki hrvatske populacije – pitanje budućnosti“. Diplomirao je u rujnu 2025. godine, a rad nosi naslov: „Obilježja druge demografske tranzicije Varaždinske županije“. Trenutno radi kao vanjski suradnik Ministarstva demografije i useljeništva.

Izvor:

Državni zavod za statistiku. Izvještaj o kvaliteti za statističko istraživanje (2025); 

Državni zavod za statistiku. Statistika u nizu; 

Ministarstvo demografije i useljeništva. Demografija.Info;