Vinogradarstvo u Varaždinskoj županiji doživljava renesansu

– Varaždinska županija se po vinogradarskim površinama ne ubraja među velike, naš udio je svega dva posto. Međutim, itekako se ubrajamo među najuspješnije. U varaždinskom i ludbreškom vinogorju danas se proizvode vrhunska vina, i to u obiteljskim vinarijama, uz puno truda, strpljenja i ulaganja. U posljednjih šest godina, uz potporu Županije, naši vinari su na najvećem svjetskom vinskom natjecanju Decanteru osvojili čak 216 medalja, po čemu smo na drugom mjestu, iza Istarske županije. U tom kratkom vremenu promijenila se vinska karta Hrvatske, a vina proizvedena varaždinskom i ludbreškom vinogorju postala su prepoznatljiva, vidljiva i tražena – istaknula je zamjenica župana Silvija Zagorec.

Iako se kao i svaka poljoprivredna proizvodnja suočava s izazovima, budućnost vinogradarstva u Varaždinskoj županiji je svijetla, ustvrdio je Dragutin Vincek, pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu i zaštitu okoliša.

– U Varaždinskoj županiji imamo 30-ak profesionalnih, etabliranih vinara koji su u potpunosti usmjereni na tržište, a obrađuju između 200 i 300 hektara vinograda. Najveći dio vinogradarske populacije čine tzv. hobisti. Ipak, bilo bi iznimno vrijedno kada bi ovi rezultati s međunarodnih natjecanja potaknuli mlade vinogradare da se aktivno uključe i na tržištu predstave nove etikete i nova imena. Vina Varaždinske županije su, što s pravom i ponosom možemo reći, već sad prisutna na vinskim kartama svijeta, a uvjeren sam da ćemo se u narednom razdoblju dodatno pozicionirati i ojačati svoju prisutnost na tržištu – rekao je Vincek.

Upravitelj Zavoda znanstveni rad u Varaždinu HAZU-a Vladimir Huzjan je otkrio da su, obrađujući rukopis Ladislava Ebnera iz 1827. godine, došli do zanimljivih podataka o vinogradarstvu na varaždinskom području.

– Površina grada je u to vrijeme bila oko dva kvadratna kilometara, a građani Varaždina su izvan grada imali oko dva kvadratna kilometra vinograda. Godišnje su proizvodili oko deset tisuća vijedara vina ili, preračunato, oko 8.000 hektolitara, a to je izuzetno velika količina. To govori o tome da je vino tada bilo vrlo unosan biznis, jer Varaždinci su samo dio vina zadržavali za sebe, a najveći dio su prodavali. Tako da je kultura proizvodnje i prodaje vina bila vrlo visoko na ljestvici prihoda građana Varaždina u prvoj polovici 19. stoljeća – rekao je Huzjan.

Nisu to jedini zanimljivi podaci koji govore o važnosti vinogradarstva i vina Varaždinske županije. Mjesto Krkanec jedino je imalo vinsko sveučilište, a jedan od prvih pjenušaca izvan Francuske proizvodio se u Gajevoj ulici u Varaždinu i skladištio se u podrumima Staroga grada! Prve klijeti, i to one plemićke, bile su izgrađene još u 17. stoljeću na Varaždinbregu, a vina iz Varaždinske županije obožavao je znanstvenik i inovator svjetskoga glasa Nikola Tesla.

Ovo je samo dio povijesnih podataka iz knjige „Vinogradarstvo i vina Varaždinske županije“, izdanja čiji su urednici Kristijan Skočibušić i Dragutin Vincek, a koja je predstavljena nakon stručnog skupa. Na više od 300 stranica, uz brojne fotografije, ovu temu s različitih aspekata obrađuju Kristijan Skočibušić, Andrea Krnic Kišiček, Miroslav Matovinović, Milivoj Ređep, Dragutin Vincek i suradnici. O knjizi su govorili i mr. sc. Miljenko Županić, autor predgovora, te Josip Novak, jedan od suradnika.

– Iako su ljudi varaždinskog kraja neraskidivo vezani s vinogradom, a struka ga vjerno prati i daje veliki doprinos njegovom razvoju i zaštiti, ovo izdanje je prvi cjeloviti prikaz teme vinogradarstva i vina Varaždinske županije. Bila je to potreba, posebno zato što vinogradarstvo ovoga kraja posljednjih 30-ak godina doživljava pravu renesansu. Širina teme zahtijevala je angažiranje velikog broja stručnjaka i suradnika, a obradili smo široku lepezu tema, od prostornog određenja i povijesnih činjenica, vinskih legendi, mitova i simbola, sorti vinove loze i mana vina, pa sve do prikaza običaja i svakodnevnih životnih navika. Ova knjiga svjedoči da Varaždinska županija ima stručno znanje i prostorni potencijal za svijetliju vinogradarsku budućnost, a vjerujemo da će ova knjiga biti doprinos tom nastojanju – rekao je urednik knjige Kristijan Skočibušić.