Odgođena košnja podrazumijeva plansku i faznu košnju travnjaka, čime se omogućuje očuvanje livadnog bilja, bitnog izvora hrane za pčele, bumbare, leptire i muhe lebdjelice. Umjesto da se sve površine kose istovremeno i prečesto, travnjaci se održavaju postupno, u vremenskim razmacima.
-Odgođena košnja ne znači neodržavanje, već promišljeno upravljanje zelenim površinama. Posebno uz pješačke staze provodi se jedan otkos radi urednosti i sigurnosti, dok se na pojedinim lokacijama, poput prostora uz Šumu hrane, travnjaci ostavljaju u prirodnom obliku kako bi se potaknula bioraznolikost - istaknula je voditeljica Odjela održavanja javnih površina i groblja u Lukomu d.o.o., Maja Kovačić.
U praksi to znači da se dio površina kosi ranije, a dio kasnije, čime se osigurava stalna dostupnost hrane oprašivačima i sprječava nastanak tzv. „zelenih pustinja“. Upravo su cvjetnice poput maslačka, tratinčica i drugih livadnih biljaka presudne za njihov opstanak.
Gradonačelnik Ludbrega Dubravko Bilić napomenuo je kako građani ponekad ovakav pristup poistovjećuju s neodržavanjem, no riječ je o baš suprotnom, dakle sustavnom i planskom modelu koji podrazumijeva više promišljanja, a ne manje rada te je istaknuo kako ovakve prakse pokazuju smjer razvoja suvremenih gradova.
-Gradovi danas imaju važnu ulogu u očuvanju bioraznolikosti. Ludbreg je prepoznao taj trend i odgovorno ga primjenjuje u svom prostoru. Travnjaci se održavaju, ali na način koji poštuje prirodne cikluse i doprinosi očuvanju oprašivača. U užem gradskom središtu zadržavamo redovitu košnju, dok na ostalim površinama primjenjujemo održiviji pristup koji dugoročno donosi korist cijeloj zajednici.
