Što nas čeka ako se ostvare crne prognoze?

Suša bi mogla dovesti do rasta cijena hrane od čak 20 posto

Autor: RP 8.8.2026. 09:00h
Autor: RP 8.8.2026. 09:00h

Ekstremne vrućine koje ovo ljeto ne posustaju na cijelome Starome kontinentu, zadaju sve veće glavobolje poljoprivrednicima i drugim proizvođačima hrane. Zabrinutost postaje još izraženija ako se uzmu u obzir predviđanja prema kojima ovoljetni vremenski obrazac postaje konstanta koja nas očekuje i nadolazećim godinama. Svi poremećaju u lancu proizvodnje hrane u konačnici se prelome preko leđa potrošača, koji to najbolje osjete na sve većim cijenama koje plaćaju. Svoja predviđanja u razgovoru za RTL Direkt je dao Ivo Grgić, profesor s Agronomskog fakulteta u Zagrebu.

Iako se poljoprivrednici diljem Europe žale na otežan uvjete proizvodnje, profesor Grgić ne očekuje da će se veće posljedice po krajnje potrošače osjetiti već ove godine.

– Ove godine ne očekujem veće posljedice jer postoje veliki tokovi poljoprivrednih proizvoda i hrane koji su već na tržištu. Hrvatska danas ima voće i povrće iz drugih zemalja Europske unije, ali i iz trećih zemalja. Međutim, ako sljedeća godina bude slična ovoj, a nitko nema kristalnu kuglu da to može predvidjeti, postoji mogućnost da cijene poljoprivrednih proizvoda porastu oko 20 posto, a onda će logično porasti i cijene hrane koju konzumiramo. Ove godine nema nijednog razloga da hrana poskupi zbog rasta cijena poljoprivrednih proizvoda. Kada govorimo o hrani, govorimo i o prerađevinama u kojima poljoprivredni proizvodi čine samo jedan dio cijene, dok ostatak otpada na druge troškove, poput energije. Ako energija poskupi, rast će i cijena hrane. No ne treba očekivati nagli skok cijena poljoprivrednih proizvoda – rekao je profesor Grgić u RTL Direktu.

Svaka nova suša pokreće raspravu u prilagodbi poljoprivrednika na uzgoj novih kultura.

Vrijeme je da mijenjamo tehnologiju proizvodnje. Što ćemo posijati umjesto kukuruza ili pšenice, a da ta kultura lakše podnese visoke temperature i manjak vode? Ono što možemo promijeniti jest priprema i obrada tla, možemo mijenjati sortiment, uvoditi nove kultivare i prilagođavati način proizvodnje. Moramo puno bolje gospodariti našim najvažnijim resursom – vodom. Kada govorimo o potrošnji vode, nije riječ samo o čaši vode koju popijemo ili juhi koju pojedemo. Primjerice, i kravata koju imate na sebi morala se proizvesti, a za to je također bila potrebna voda. To se naziva vodni otisak. Svakome od nas dnevno je, kroz sve što koristimo i trošimo, potrebno oko 3000 litara vode. Bez hrane se može lakše nego bez vode – zaključuje profesor Ivo Grgić.