AUDIO I FOTO „Povrćarstvo traži ruke, koljena i kičmu, ali postoje proizvođači koji ne odustaju!”

Konferencija „Hrvatsko povrće” održava se s ciljem povezivanja, udruživanja i organizacije povrćara te edukacije i informiranja o novim tehnologijama i inovacijama, što je potvrdio Ivan Stupnišek, odgovorni urednike Gospodarskog lista, koji je predstavio premijerno izdanje konferencije u Varaždinskoj županiji.

– Udruživanje i razmjena iskustva osnovni su ciljevi ove konferencije. Na jednome mjestu smo okupili struku, znanost, male i velike proizvođače, koji su nositelje poljoprivrede u Hrvatskoj, a sve sa željom da oni svojim iskustvom i znanjem predstave rješenja za razne probleme koji tište domaće poljoprivrednike, posebno povrćare – rekao je Stupnišek.

Ministarstvo poljoprivrede predstavljao je državni tajnik Zdravko Tušek. S obzirom da konferencija otvara aktualne teme, stav Vlade RH i Ministarstva poljoprivrede itekako su važni samim poljoprivrednim proizvođačima.

– Dijalog je važan da bismo prepoznali izazove i pronašli odgovarajuća rješenja. Povrćarstvo se u Hrvatskoj odvija na nešto više od 9000 hektara, a proizvodnja je na razini od 230.000 tona, od kojih 180.000 tona završi na tržištu. Ovaj sektor pritišću snažni izazovi poput poremećaja na tržištu izazvanih krizama, ali i klimatskim promjenama. Na ovakvim mjestima možemo razmijeniti iskustva i prezentirati sve što radimo na razini Vlade RH i Ministarstva poljoprivrede da riješimo probleme – rekao je Tušek te dodao da je u prošlom programskom razdoblju Ministarstvo financiralo više od 2400 projekata u sektoru povrćarstva.

A kakvo je stanje na tržištu otkrili su sami proizvođači. Poljoprivrednica Marija Cafuk, ujedno predsjednica Udruge Zeljari Općine Vidovec i predsjednica Županijskog saveza poljoprivrednih udruga Varaždinske županije, osvrnula se na visoke troškove proizvodnje, ali i nepravedno optuživanje proizvođača da su odgovorni za česta poskupljenja.

– Iz vlastitog iskustva mogu reći da posljednje tri godine varaždinsko zelje nije mijenjalo cijenu, a ove je godine ona bila čak i niža u odnosu na lani. Problem je očito u nečem drugom, poput marži koje stavljaju trgovački lanci. S druge strane troškovi proizvodnje rastu iz godine u godinu i morate biti pravi mađioničar da se u svemu tome uspješno snalazite – zaključila je Cafuk.

Varaždinska županija jedna je od predvodnica povrćarske proizvodnje u Hrvatskoj, ali je to ne čini imunom na probleme s kojima se suočava cijeli poljoprivredni sektor.

– Poljoprivreda je stil života i moramo biti svjesni da mlađe generacije nisu sklone bavljenju poljoprivrednom proizvodnjom, pogotovo ne povrćarstvom koje iziskuje ruke, koljena i kičmu. Ako tome dodati nestabilna tržišta, proizvodnju pod vedrim nebom 365 dana u godini, cijela situacija i nije previše ohrabrujuća. No, unatoč tome postoji dobra volja, postoje proizvođači koji ne odustaju – naglasio je Dragutin Vincek, pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu i zaštitu okoliša Varaždinske županije.

Neke od ključnih problema artikulirao je Vjekoslav Budanec, predsjednik Zajednice udruga hrvatskih povrćara.

– Jedan od ključnih problema je zemljište jer nemamo nikakav prioritet u dobivanju državnih površina, što za sobom povlači problem navodnjavanja malih parcela. Drugi problem je radna snaga koje kronično nedostaje. Treći veliki izazov je organiziranost tržišta, odnosno nedostatak istog. Naime, proizvođači su na tržištu prepušteni sami sebi. Sve radimo sami, a tako je jako teško ostvariti konkurentnu cijenu i bolje uvjete – poručio je Budanec.

Dio problema mogao bi se riješiti i fleksibilnom organizacijom financijskih potpora.

– Ulazni troškovi rastu iz godine u godinu, a potpore i subvencije ostaju na razini od prije sedam ili 14 godina. Očekujemo izmjene višegodišnjeg financijskog okvira u sljedećem sedmogodišnjem razdoblju, da u konačnici cijena hrane ne bi rasla kod krajnjih potrošača – zaključio je Mladen Jakopović, predsjednik Hrvatske poljoprivredne komora.