U Hrvatskoj od ulaska u EU nestalo više od 11.000 proizvođača mlijeka

Naime, Hrvatska je na dnu ljestvice zemalja Europske unije po otkupnoj cijeni mlijeka. Prosječna otkupna cijena u EU u svibnju ove godine bila je 53 eura (za 100 kilograma), a u Hrvatskoj 48,7 eura. Lošije su bile jedino Estonija, Slovenija, Litva, Bugarska, Portugal i Rumunjska. Na vrhu je, pak, Švedska gdje je otkupna cijena mlijeka čak 67,4 eura.

Na drugoj, pak, tablici Opservatorija za tržište mlijeka EU-a, Hrvatska je na samome vrhu, ali kao zemlja u kojoj je od svibnja prošle do svibnja ove godine otkupna cijena sirovog kravljeg mlijeka najmanje rasla, samo 2 posto. Dotle je, s druge strane, u već spomenutoj Švedskoj narasla za 35 posto, a u Litvi za 33 posto. Prosječni rast otkupne cijene sirovog kravljeg mlijeka u EU bio je u tom razdoblju 15 posto.

– Najveći problem je što imamo premale prihode od proizvodnje mlijeka, a ogromne troškove. Naime, troškovi proizvodnje porasli su nam tri puta. Ono što je koštalo jedan euro, sada košta tri eura. S druge strane, neki mliječni proizvodi poskupjeli su 10 do 20 posto, a otkupna cijena mlijeka praktički je ostala na razini na kojoj je bila prije dvije godine – za N1 je rekao Igor Rešetar, mljekar iz međimurskog Kuršanca i predsjednik Odbora za mljekarstvo Hrvatske poljoprivredne komore.

Hrvatska je dugi niz godina u europskoj sredini po otkupnoj cijeni mlijeka, što se u posljednjim godinama drastično promijenilo. Značajan pad otkupne cijene, odnosno, njezina stagnacija u okruženju svih ostalih poskupljenja, dovele je do toga da sve veći broj proizvođača odustaje od ovog posla.

Osim niske otkupne cijene, Rešetar ističe i nekonkurentnost domaćih proizvođača kao drugi veliki problem zbog kojeg mnogi ne o(p)staju u tom poslu.

– Potrebno je imati kontinuitet ulaganja u proizvodnju, a većina farmi je podinvestirana zbog čega smo nekonkurentni. Prije ulaska Hrvatske u EU bilo je oko 14.000 proizvođača mlijeka, a danas nas je 2400 – otkriva Rešetar i dodaje da se taj pad nastavlja unatoč dobrim mjerama Ministarstva poljoprivrede.

– No, problem je što provedba tih mjera često traje i po godinu dana, a možete zamisliti što se sve u godinu dana dogodi s cijenama, a na što ne možemo utjecati. Suša nas je pogodila i cijene repromaterijala i stočne hrane otići će u nebo. Pitanje je dana kada će u cijeloj Europi eksplodirati cijene kukuruza kao glavne komponente prehrane u stočarstvu – upozorava Rešetar.

Poljoprivrednik iz Kuršanca znatan dio problema vidi u otkupljivačima mlijeka.

– U Hrvatskoj praktički imamo tri velike tvornice mlijeka koje ga prerađuju. No, one ne ulažu dovoljno svoje dobiti u preradu, nego si vlasnici i menadžeri isplaćuju dobit i zbog toga smo tu gdje jesmo.

Zbog smanjenih proizvodnih kapaciteta, tržište nije u dovoljnim količinama opskrbljeno domaćim proizvodima. I dok smo i dalje u proizvodnji mlijeka tek 50 posto samodostatni, u mliječnim prerađevinama podaci su još porazniji.

– U mliječnim prerađevinama nedostatni smo i do 80 posto. Problem je što imamo veliki nedostatak mliječnih prerađevina poput sireva, jogurta i sličnog na čemu se dobiva dodana vrijednost. A cijena samog mlijeka na policama trgovina je jedan euro ili manje – govori Rešetar za N1.

Dodatni udarac za proizvođače bilo je ograničavanje cijene mlijeka na 1,03 eura po litri, u okviru Vladinih mjera. S druge pak strane, državne mjere, poput potpora mljekarima ne daju željene rezultate.

– Mi se ubijamo 24 sata na dan sa sušom, navodnjavanjem, sa skidanjem sjetve, visokim temperaturama na farmama... Radimo sve više, a prihodi su nam sve manji – zaključio je Rešetar.