– Uvodi se mogućnost provođenja dubinske provjere državljana trećih zemalja na vanjskim granicama, propisuje se također nezavisni mehanizam praćenja poštivanja temeljnih prava u postupku dubinske provjere i odobravanja azila na granici te postupak povratka na granici za državljane trećih zemalja kojima je odbijen azil – obrazložio je na sjednici Vlade njezin potpredsjednik i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović.
Ono što je odmah upalo u oko je uvođenje učenja hrvatskog jezika za strane radnike, a zatim i polaganja polaganja ispita u razini A1.1 nakon godine dana boravka, kao uvjet za produljenje dozvole za boravak i rad. Razina A1.1 je osnovna razina poznavanja nekog jezika, a podrazumijeva korištenje jednostavnog vokabulara koji se odnosi na neposrednu okolinu osobe koja ga uči.
Izmjenama Zakona nisu obuhvaćena samo nove obveze za strane radnike već se reguliraju i njihova prava. Tako će im biti olakšana promjena svih zanimanja kod istog poslodavca, a ne samo u deficitarnim zanimanjima, uz provođenja testa tržišta rada, kao i mogućnost promjene poslodavca već nakon šest mjeseci rada kod prvog poslodavca bez potrebe izdavanja nove dozvole za boravak i rad. Strani radnik kojem je izdana dozvola za deficitarno zanimanje s tom dozvolom više neće moći raditi na području onih policijskih uprava u kojima to zanimanje nije deficitarno, a ni na području na kojem test tržišta rada nije proveden.
Kako se čini, i poslodavcima će biti olakšano pronalaženje stranih radnika i ishođenje papira posebno u sezonskim djelatnostima. Naime, dozvola za sezonske poslove koja se do sada izdavala na rok do godine dana, novim prijedlogom Zakona vrijedit će tri godine, ako se radi o istom stranom radniku i istom poslodavcu u zanimanju za koje se izdaje ta dozvola.
I dok jedni navode da će se usvajanjem izmjena Zakona dobiti kvalitetnija radna snaga, zainteresiranija za posao, drugi se boje da će uvođenje obveza, posebno učenja jezika, smanjiti zanimanje stranaca za pronalaženje posla u Hrvatskoj. No, s obzirom da je riječ o direktivi koja uvodi u sve zemlje EU-a, nema sumnje da će se na tržištu rada uvesti veći red. Već i nakon prošlogodišnjih izmjena istog Zakona, došlo je do blagog smanjivanja broja izdanih dozvola za boravak i rad.
U razdoblju od 1. siječnja do 30. studenoga 2025. godine, ukupno je izdano 160.176 dozvola za boravak i rad. Na prvome mjestu su državljani Bosne i Hercegovine, njih 30.188 radi u Hrvatskoj. Slijedi državljani Nepala (29.579), Srbije (23.145), Filipina (16.195), Indije (14.500)... Varaždinska policija izdala je do kraja studenoga prošle godine ukupno 5764 dozvola.