Na cjelovitoj razini, Općina Jalžabet evidentirala je 3.183 stanovnika u 2021. g. što je za 432 stanovnika manje u odnosu na popisnu 2011. godinu (Slika 1.). Prema istom, u deset godina Općina je međupopisnom promjenom zabilježila -11,95% stanovništva što je negativnije u usporedbi sa županijskom (-9,4%) i državnom (-9,25%) razinom.
Slika 1. Kretanje stanovništva Općine Jalžabet prema Popisima stanovništva (1991.-2021. g.) (autorska obrada)
Slika 2. vizualizira dobno-spolnu strukturu Općine Jalžabet. Iz iste slike moguće je zamijetiti popriličan nesrazmjer starijeg i mlađeg stanovništva. Tako proizlazi da se najbrojnije stanovništvo Općine nalazi u dobnoj skupini između 60. i 64. godine za oba spola. Naposljetku, dobno-spolna struktura poprimila je izgled urne što na dugoročnoj razini definira izumiranje stanovništva.
Slika 2. Dobno-spolna struktura Općine Jalžabet prema Popisu stanovništva 2021. godine (autorska obrada)
Prosječna dob stanovništva Općine Jalžabet u 2021. godini iznosila je 45,3 godine i tako premašila starosnu strukturu na državnoj razini za godinu dana (Tablica 1.). Slijedom navedenog, indeks starenja iznosio je 184,5 osoba starijih od 65 g. na 100 djece mlađih od 14 godina. Time je Općina ponijela negativnu titulu najvećeg indeksa starenja u Varaždinskoj županiji.
Tablica 1. Prosječna dob, indeks starenja i koeficijent ukupne dobne ovisnosti Općine Jalžabet u 2021. godini (autorska obrada)
Među ključnim obilježjima Općine Jalžabet svakako je dugogodišnji trend negativne prirodne promjene, odnosno većeg broja umrlih nego rođenih (Slika 3.). Tako je u posljednjih 13 godina rođeno gotovo duplo manje stanovnika (njih 356), nego što ih je umrlo (njih 679). Statistički, najnegativnije prirodne promjene zabilježene su 2015. i 2023. godine.
Slika 3. Kretanje broja živorođenih i umrlih u Općini Jalžabet od 2011. do 2024. godine (autorska obrada)
Iako gotovo kompletan prostor Hrvatske bilježi veći broj odseljenih nego doseljenih, osobito nakon ulaska u Europsku uniju 2013. g., takav trend ne može se poistovjetiti s Općinom Jalžabet (Slika 4.). Naime, u posljednjih 13 godina doselilo se više osoba (njih 1.427), nego što ih se odselilo (njih 992). Velik udio doseljenih čini stanovništvo iz drugih općina ili gradova Varaždinske županije, a navedeno dodatno podupire činjenica da Općina Jalžabet graniči s Gradom Varaždinom koji je središte gospodarske aktivnosti i velike demografske koncentracije. Tako je najveća statistička anomalija zabilježena 2015. g. kada se doselilo 215 osoba, a odselilo 48 osoba.
Slika 4. Kretanje broja doseljenih i odseljenih osoba na prostoru Općine Jalžabet od 2011. do 2024. godine (autorska obrada)
Po pitanju obrazovne strukture, u Općini je 2021. g. popisano 3,25% stanovništva bez osnovne škole, 30,82% stanovništva sa završenom osnovnom školom, 55,36% stanovništva sa završenom srednjom školom i 10,57% stanovništva s visokom naobrazbom (Slika 5.).
Slika 5. Obrazovna struktura stanovnika Općine Jalžabet u 2021. godini (autorska obrada)
Općina Jalžabet u posljednjih 13 godina evidentira 196 sklopljenih brakova i 58 pravomoćno razvedenih brakova (Slika 6.). Time je svaki treći brak razvrgnut, a najnepovoljniji omjer zabilježen je 2020. godine kad je sklopljeno četiri brakova (ponajprije zbog COVID-a 19) i razvrgnuto sedam brakova.
Dodatno, najčešća prezimena u Općini su redom: Horvat, Magić, Novak, Novosel, Vuković, Pavličević, Sačić, Mlinarić, Kovačić i Filipašić.
Slika 6. Broj sklopljenih i razvedenih brakova u Općini Jalžabet od 2011. do 2024. godine (autorska obrada)
Zaključno, Općina Jalžabet suočava se s izraženom depopulacijom i nepovoljnom dobno-spolnom strukturom obilježenom dubokim starenjem stanovništva i dugotrajnim negativnim prirodnim kretanjem. Iako migracijski saldo djelomično ublažava ukupni gubitak stanovništva zahvaljujući blizini gradskih središta, demografski pokazatelji upućuju na dugoročne razvojne izazove i potrebu za ciljanim demografskim mjerama.
Leon Vuglač završio je dvopredmetni studij demografije i hrvatskoga iseljeništva te sociologije (nastavničkog usmjerenja) pri Fakultetu hrvatskih studija Sveučilištu u Zagrebu. Tijekom akademskog obrazovanja, dobio je Rektorovu nagradu, Dekanovu nagradu za izvrsnost i autor je stručnog članka „Kvantitativna analiza fundamentalnih urbanih značajki hrvatske populacije – pitanje budućnosti“. Diplomirao je u rujnu 2025. godine, a rad nosi naslov: „Obilježja druge demografske tranzicije Varaždinske županije“. Trenutno radi kao vanjski suradnik Ministarstva demografije i useljeništva.
Izvor:
Državni zavod za statistiku. Statistika u nizu; https://dzs.gov.hr/
Ministarstvo demografije i useljeništva, Demografija.Info. https://demografija.info/
