Općina Ljubešćica među općinama s najnižom gustoćom naseljenosti u Varaždinskoj županiji

Na ukupnoj razini, Općina Ljubešćica zabilježila je 1.689 stanovnika prema posljednjem Popisu stanovništva 2021. godine (Slika 1). Navedeno je za 169 osoba manje u odnosu na popisano stanovništvo 2011. godine. Prema tome, međupopisna promjena iznosila je -9,1% što je pozitivnije u usporedbi sa županijskom (-9,4%) i državnom (-9,25%) razinom.

Slika 1. Kretanje stanovništva Općine Ljubešćica prema Popisima stanovništva (1991.-2021. g.) (autorska obrada)

Prema Slici 2, uočljivi su paralelni procesi starenja stanovništva i smanjenje udjela mlađih dobnih kontingenata. Tako se najveći broj žena nalazi između 60. i 64. godine, dok su muškarci najbrojniji u dobnoj skupini između 35. i 39. godine. Ako izuzmemo stanovništvo starije od 75 godina, brojčano najmanja dobna skupina ženskog stanovništva je između 5. i 9. godine, dok je to kod muškog stanovništva dobna skupina između 10. i 14. godine. Potrebno je uzeti u obzir zastarjelost podataka, pa se veličine dobnih skupina mogu pomaknuti za otprilike 5 godina.

Slika 2. Dobno-spolna struktura Općine Ljubešćica prema Popisu stanovništva 2021. godine (autorska obrada)

Prosječna starost stanovništva Općine Ljubešćica iznosila je 42,9 g. u 2021. godini. Navedeno označava da je stanovništvo Općine za otprilike godinu i pol mlađe nego na državnoj razini (44,3 g.). Indeks starenja u 2021. g. iznosio je 141,4 osoba starijih od 65 g. na 100 djece mlađih od 14 g., dok je koeficijent ukupne dobne ovisnosti iznosio 51,3 osoba starijih od 65 g. i mlađih od 14 g. na 100 osoba u radnoj dobi (Tablica 1).

Tablica 1. Prosječna dob, indeks starenja i koeficijent ukupne dobne ovisnosti Općine Ljubešćica u 2021. godini (autorska obrada)

Primarno obilježje Općine Ljubešćica je dugogodišnja negativna prirodna promjena (Slika 3). U tom negativnom nizu, jedina iznimka bila je 2018. godina kada je broj rođenih premašio broj umrlih (+3 osobe). Najnegativnija prirodna promjena u recentnom razdoblju (2011.-2024. g.) zabilježena je 2023. g. u iznosu od -25 osoba. Iste godine, zabilježen je najveći broj umrlih osoba promatranog razdoblja. Paralelno s navedenim procesima, broj rođenih je u kontinuiranom padu.

Slika 3. Kretanje broja živorođenih i umrlih u Općini Ljubešćica od 2011. do 2024. godine (autorska obrada)

Po pitanju prostorne dinamike, Slika 4. vizualizira kretanje broja doseljenog i odseljenog stanovništva Općine Ljubešćica (2011.-2024. g.). Iz priloženog je uočljiv intenzivniji trend iseljavanja stanovništva zbog ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju 2013. g. što je dodatno naznačilo liberalizaciju tržišta rada za hrvatsko društvo u ostalim članicama Unije. Kao i na državnoj razini, preokret se dogodio 2022. godine i useljavanjem pretežito strane radne snage. Zaključno, unatoč poteškoćama u bilježenju migracija, u istom razdoblju evidentirano je 383 doseljenih i 519 odseljenih osoba.

Slika 4. Kretanje broja doseljenih i odseljenih osoba na prostoru Općine Ljubešćica od 2011. do 2024. godine (autorska obrada)

Obrazovna struktura Općine Ljubešćica 2021. g. evidentirala je 4,98% stanovništva bez osnovne škole, 23,58% stanovništva sa završenom osnovnom školom, 59,34% stanovništva sa završenom srednjom školom i 12,1% stanovništva s visokom naobrazbom (Slika 5).

Slika 5. Obrazovna struktura stanovnika Općine Ljubešćica u 2021. godini (autorska obrada)

Između 2011. i 2024. g. ukupno je zabilježeno 107 sklopljenih brakova, dok je razvedenih bilo 26 na prostoru Općine (Slika 6). Tako se svaki četvrti brak okončao, a valja naglasiti kako nijedan pravomoćno razvedeni brak nije zabilježen u 2017. i 2022. godini. Također, recentno razdoblje bilježi linearan pad broja sklopljenih brakova.

Dodatno, najčešća prezimena u Općini su: Sakač, Gotić, Mikulčić, Španić, Ivanušec, Horvatić, Štriga, Dvorski, Tomiek i Žugec.

Slika 6. Broj sklopljenih i razvedenih brakova u Općini Ljubešćica od 2011. do 2024. godine (autorska obrada)*

Zaključno, demografski razvoj Općine Ljubešćica obilježen je dugotrajnim padom broja stanovnika kroz negativnu prirodnu promjenu i veći broj odseljenog u odnosu na doseljeno stanovništvo. Na navedene procese dodatno negativno utječe starenje stanovništva unatoč povoljnijim pokazateljima u usporedbi sa županijskom i državnom razinom. U skladu s navedenim, postojeći trendovi mogu imati izrazito nepovoljne posljedice na budući društveni i gospodarski razvoj Općine.

* Državni zavod za statistiku od 2000. godine obrađuje i prikuplja podatke sklopljenih brakova u skladu s definicijom uobičajenog mjesta stanovanja. Dakle, statistika o broju sklopljenih brakova vodi se prema mjestu gdje osoba formalno živi, a ne gdje joj je prebivalište ili mjesto vjenčanja. Do 1999. godine podaci za sklopljene brakove obrađivani su isključivo prema prebivalištu mladoženje.

Leon Vuglač završio je dvopredmetni studij demografije i hrvatskoga iseljeništva te sociologije (nastavničkog usmjerenja) pri Fakultetu hrvatskih studija Sveučilištu u Zagrebu. Tijekom akademskog obrazovanja, dobio je Rektorovu nagradu, Dekanovu nagradu za izvrsnost i autor je stručnog članka „Kvantitativna analiza fundamentalnih urbanih značajki hrvatske populacije – pitanje budućnosti“. Diplomirao je u rujnu 2025. godine, a rad nosi naslov: „Obilježja druge demografske tranzicije Varaždinske županije“. Trenutno radi kao vanjski suradnik Ministarstva demografije i useljeništva.

Izvor:

Državni zavod za statistiku. Izvještaj o kvaliteti za statističko istraživanje (2025); https://dzs.gov.hr/UserDocsImages/dokumenti/Izvje%C5%A1taji%20o%20kvaliteti/Izvje%C5%A1taj%20o%20kvaliteti%20Statistika%20sklopljenih%20brakova%20DEM-3%202024.%20-%20final%20docx.pdf

Državni zavod za statistiku. Statistika u nizu; https://dzs.gov.hr/

Ministarstvo demografije i useljeništva. Demografija.Info; https://demografija.info/