Pomaže u sprečavanju nakupljanja kolesterola i regulira probavu

Zelena salata odličan je izvor antioksidansa, posebno vitamina A. Blagonaklono djeluje na karidovaskularni sustav jer pomaže u sprečavanju nakupljanja kolesterola na stjenke arterija i stvaranje ugrušaka koji mogu uzrokovati srčani udar. Sadrži vlakna koja na sebe vežu soli i uklanjaju ih iz organizma. Djeluje na smanjenje visokog krvnog tlaka.

Vlakna pomažu i u pravilnom funkcioniranju probavnog sustava. Osiguravaju duži osjećaj sitosti i potiču rad crijeva te sprječavaju konstipaciju. Zelena salata sadrži razne karotenoide, najpoznatiji je beta-karoten, koji tijelu osigurava zaštitu kože i sluznice, potiče rad imunološkog sustava i ublažava upalna stanja.

Hranjive tvari iz salate pomažu u održavanju zdravlja mišića, tkiva i koštanog sustava. Riječ je energetski siromašnoj namirnica s visokim udjelom vode pa se preporučuje osobama koje paze na tjelesnu težinu. Vanjski tamniji listovi salate nutritivno su bogatiji od svjetlijih koji se nalaze u sredini glavice.

Prije pripreme salatu je potrebno temeljito očistiti, da bi se uklonili mogući insekti i nametnici. Salatu se nikako ne bi smjelo namočiti u vodi jer se tako gubi velika većina vitamina koja je topiva u tekućini. Listovi zelene salate se peru u hladnoj vodi.

Načini pripreme salate uistinu su raznoliki. Jedna ili više vrsta lisnatih salata mogu se servirati s preljevom od octa, ulja i soli, ali i s limunovim sokom, senfom, tvrdo kuhanim jajem, ljutim umacima, šećerom, medom, peršinom, vlascem, bosiljkom ili raznim vrstama sjemenki. Salatni preljevi mogu biti i na bazi vrhnja, jogurta i majoneze.

Zelena salata je vrlo zahvalna namirnica i u kuhinjama omiljena, jer se lako kombinira s drugim namirnicama, bilo povrtnim – mrkvom, celerom, lukom, rajčicom, krastavcima… ili pak voćnim – jagodama, nektarinama, avokadom, ananasom… Gotovo da ne postoji jelo kojem dodatak salate ne podiže okusne, estetske i nutritivne vrijednosti.