Što učiniti kada pronađete krpelja?

Vrebaju iz grmlja i visokog raslinja te prenose vrlo opasne bolesti

Autor: MP Foto: Freepik 25.7.2026. 20:00h
Autor: MP Foto: Freepik 25.7.2026. 20:00h

Boravak u prirodi, osobito među niskim raslinjem, povezan je s rizikom od mogućeg kontakta s krpeljima, gotovo neprimjetnim nametnicima, ali koji prenose vrlo ozbiljne bolesti koje mogu trajno ugroziti zdravlje. Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) navodi da je u kontinentalnom dijelu Hrvatske najrasprostranjeniji, i na čovjeka se najčešće prihvaća, tzv. šumski krpelj koji prenosi bakteriju Borrelia burgdorferi koja uzrokuje Lajmsku bolest (boreliozu), virus krpeljnog meningoencefalitisa i dr., dok je u hrvatskom priobalju za ljude rizičniji pseći krpelj, koji prenosi rikecije koje uzrokuju mediteransku pjegavu groznicu.

Krpelji se nalaze na listovima i granama grmova, niskog raslinja do visine od jednog metra, u šikarama, pretežno u prizemnom sloju šuma. Najčešće se zaraze prilikom hranjenja na šumskim životinjama i glodavcima, a svojim ubodom zarazu mogu prenijeti i na čovjeka, ako se on nađe u njihovu prirodnom okolišu. Osobe koje profesionalno ili rekreativno često borave u prirodi na područjima prirodnih žarišta krpelja kao što su šumari, šumski radnici, vojnici, planinari, lovci, izletnici, turisti, rekreativci i sl. pripadaju rizičnoj skupini izloženoj krpeljima.

Najbolje izbjegavanje ugriza krpelja je primjena nekoliko osobnih zaštitnih mjera. Tako se preporuča nošenje prikladne odjeće i obuće za boravak u prirodu, a to su prije svega dugi rukavi, nogavice uvučene u čarape, zatvorene cipele... Dobro je izbjegavati odjeću tamnije boje na kojoj je krpelj teže uočljiv, ali i materijale poput vune ili flanela u koju se ovi nametnici lakše uvuku. Kada ste u prirodi, krećite se obilježenim stazama i izbjegavajte neprohodne i zapuštene terene. Svakako primjenjujte repelente, odnosno preparate za odbijanje krpelja, koji se nanose na gole i izložene dijelove tijela.

Po povratku iz prirode potrebno je odmah skinuti odjeću, pregledati tijelo te se otuširati. Imate dovoljno vremena jer krpelj kada se nađa na tijelu ne ugrize odmah, nego neko vrijeme "šeta" tražeći pogodno mjesto za ugriz. Ukoliko se krpelj već uhvatio za kožu, potrebno je što prije ukloniti. Krpelji uglavnom traže dijelove tijela s nježnijom kožom – iza uha, zatiljak, vrat, prepone, pazuhe...). Što je krpelj drže pričvršćen, veći je rizik od infekcije.

Zaštita od pojave krpeljnog meningoencefalitisa moguća je cijepljenjem. Cijepljenje se provodi trima dozama cjepiva kojima se postiže zaštita tijekom tri do pet godina. Nakon tog vremena se treba docijepiti jednom dozom, ako se želi zadržati odgovarajuća razina zaštite. Cijepljenje se preporučuje osobama koje pripadaju rizičnim skupinama i češće su izložene ubodu krpelja i to samo u krajevima gdje u poznatim endemskim područjima ima krpeljnog meningoencefalitisa.