Konferencija „Hrvatsko povrće“ prvenstveno je stručni skup namijenjen vrijednim, ali nerijetko nedovoljno priznatim proizvođačima povrća, koji svojim cjelogodišnjim trudom i napornim radom proizvode i donose domaće i kvalitetno povrće na stolove hrvatskih obitelji, na jelovnike svih potrošača.
Ciljevi konferencije „Hrvatsko povrće“ su povezivanje, udruživanje i organizacija povrćara, edukacija i informiranje o novim tehnologijama i inovacijama koje će proizvođačima predstaviti renomirani stručnjaci i gosti predavači iz Hrvatske, ali i inozemstva, te će im dati preporuke i savjete za razvoj i investicije u produktivniju, konkurentniju i suvremenu proizvodnju povrća. To je mjesto i prilika za okupljanje povrćara i struke na jednom mjestu kako bi se našla rješenja za goruće probleme hrvatskog povrćarstva.
Hrvatska – zemlja golemog potencijala, ali i velikih izazova
Hrvatska ima bogomdane uvjete za proizvodnju velike većine vrsta povrća. U odnosu na većinu država EU, RH ima plodno i nezagađeno tlo, prirodne izvore vode u izobilju, pogodne klimatske uvjete za proizvodnju povrća tijekom cijele godine, no i uz sva ta prirodna bogatstva, ljudi u Hrvatskoj ipak nisu sretni. Potrošači nisu sretni, jer nema dovoljno domaćeg kvalitetnog povrća, a proizvođači nisu sretni, jer ne mogu konkurirati cijenom uvezenom, najčešće kvalitetom slabijem povrću, što je posebno došlo do izražaja nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju. Otvorilo se širom domaće tržište za povrće proizvedeno od Španjolske do Poljske, od 2013.godine, dok istovremeno naši povrćari nisu bili dovoljno pripremljeni za takvu konkurenciju.
Vozeći se seoskim cestama, sve su se manje mogle primijetiti table uz put na kojima stoje natpisi „prodajem krumpir, kupus, luk, papriku…”. No, istovremeno, otvaraju se suvremeni pogoni, distributivni centri, na tisuće kvadrata najmodernijih staklenika. Sve se više primjećivao očiti nedostatak povezivanja i organiziranja povrćara, potreba za novim tehnologijama i inovacijama te osuvremenjavanjem proizvodnje povrća, kao i okupljanja povrćara i struke na jednom mjestu kako bi se riješavali gorući problemi hrvatskog povrćarstva.
Kako je sve počelo – stvaranje centralnog mjesta za povrćare
Gospodarski list prati sve najbitnije stručne skupove o poljoprivredi i kroz godine uočili smo da proizvođači povrća nemaju takvu manifestaciju. Osluškujući potrebe proizvođača i prepoznavši značaj proizvodnje povrća u Hrvatskoj kao temeljnog sektora daljnjeg razvoja ne samo prerađivačke industrije već i turizma, a time i zapošljavanja većeg broja ljudi u poljoprivredi, industriji i turizmu, što u konačnici ima utjecaj na rast BDP-a te smanjenje deficita i negativne vanjskotrgovinske bilance, Gospodarski list odlučio je organizirati 1. hrvatski stručni skup o proizvodnji povrća konferenciju „Hrvatsko povrće“, koji je održan 2015.g. u Opatiji i dobio pohvale svih sudionika, koji nisu krili zadovoljstvo što i proizvođači povrća i prateća struka napokon imaju središnji skup kao mjesto razmjene informacija, iskustava i novih spoznaja u proizvodnji povrća. Konferencija je održana i naredne 4 godine, tri godine zaredom u Svetom Martinu na Muri, pa 2019. godine u Zagrebu. No, uslijed pandemije koronavirusa, dvije godine nije bilo moguće organizirati skup uživo.
