Gospodarski list bio je domaćin 8. izdanja konferencije Crospirit

„Riješili smo se „dječjih bolesti”, a naši proizvođači sada su uz bok svjetskoj eliti”

Autor: RP 30.10.2026. 20:00h
Autor: RP 30.10.2026. 20:00h

Stubičke Toplice bile su u četvrtak, 29. listopada, domaćin 8. izdanja konferencije Crospirit u organizaciji Gospodarskog lista, posvećene proizvođačima rakija, likera i ginova. Bila je to prilika da proizvođači iz raznih dijelova Hrvatske, ali i susjednih zemalja saznaju mnoštvo informacija. Među predavačima su bili neki od najistaknutijih sveučilišnih profesora, ali i brojni drugi pojedinci koji su svojim znanjem pomogli proizvođačima da se što lakše prilagode sve zahtjevnijem stanju na tržištu. Sektor proizvodnje jakih alkoholnih pića u Hrvatskoj i Europskoj uniji uspješno spaja stoljetnu tradiciju, poljoprivrednu sirovinu i visoke standarde kvalitete. Prilagodna modernim propisima, od nacionalnih upisnika i trošarinskih sustava do EU direktiva o sigurnosti hrane, digitalnom označavanju i održivosti, ključ je dugoročne konkurentnosti na sve bogatijem tržištu.

Uz snažno udruživanje proizvođača, ulaganja u moderne skladišne kapacitete i prilagodbu klimatskim izazovima, proizvođači iznova pronalaze način graditi vlastiti prepoznatljivi identitet. Tome je posvjedočio i Marin Mihaljević Žulj, profesor s Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, koji od prve godine Crospirita sudjeluje u njegovom radu, ako i ocjenjivanju uzoraka.

– Veseli da broj prijavljenih uzoraka nije padao tijekom godina, ostao je konstantan. Posebno žečim naglasiti, kako je vrijeme odmicalo, riješili smo se „dječjih bolesti” i početničkih pogrešaka. Proizvođači su rado prihvatili sugestije vezane za pomake u korištenoj tehnologiji. Shvatili su da nije potrebno puno učiniti, a da dobijete proizvod koji drastično odskače u kvaliteti. Sličan razvojni put su prolazi i vinari – ističe profesor Mihaljević Žulj te dodaje da sve to ne bi bilo moguće bez spremnosti proizvođača na učenje i prihvaćanje novih saznanja.

– Kod starijih je to išlo malo teže, kod mlađih puno lakše. Sve to dovelo je do ubrzanog rasta broja novootvorenih destilerija. Hrvatska je doživjela pravi mali bum. Uglavnom su to mladi ljudi, a većini njih to prije nije bila struka već dolaze iz drugih branši. Svima njima je zajedničko da su zaljubljenici u rakije, u proizvodnju kvalitetnih, jakih alkoholnih pića, te su bili spremni učiti, slušati savjete i usavršavati se.

Kakva je budućnost hrvatskih rakija, likera i ginova na europskoj i svjetskoj sceni?

– Dosta naših proizvođača odlazi na sajmove i ocjenjivanja izvan naših granica, u London, Frankfurt i druge europske gradove. Redovno se kući vraćaju s dobrim ocjenama, što je potvrda da su nas i na globalnom tržištu prepoznali kao regiju s kvalitetom sirovinom, kontroliranom proizvodnjom i u konačnici vrhunskim proizvodom. Hrvatski proizvođači se definitivno mogu mjeriti sa stranim kolegama – objasnio je profesor sa zagrebačkog Agronomskog fakulteta.

I ovogodišnje izdanje Crospirita obilježilo je ocjenjivanja i nagrađivanje najboljih domaćih rakija, likera i ginova. Pristiglo je čak 249 uzoraka, od kojih 97 rakija, 132 likera i 20 ginova. Dodijeljene su čak 74 zlatne medalje, za koju je kod ocjenjivačkog suda trebalo prikupiti visokih barem 18,1 bod. A na što članovi žirija obraćaju pažnju prilikom ocjenjivanja?

20261029 132309 20261030

– Prvo se gleda vanjski izgled pića. Naravno, kod rakije, ako je to mlađa rakija koja nije dozrijevala u drvenoj bačvi, tada se procjenjuje samo bistroća, da nema nikakvih zamućenja, ona bi trebala biti vodoprozirna ili zapravo, bezbojna. Nakon toga se lagano rakija prinosi nosu, vrti se čaša i ocjenjuje se miris. Pozornost je na čistoći mirisa, fermentacijskoj aromi, primarnoj aromi voća, aromi dozrijevanja. Nakon toga se mala količina rakije uzima u usta, par mililitara i razbacuje se po usnoj šupljini te se izbacuje iz usta u neku posudu. Slijedi koncentracija na okusu koji ostaje u ustima. Ocjenjuje se Znači kolika je ta rezistencija okusa, kolika je sljubljenost alkohola s ostalim aromama, da li taj alkohol strši, koliko je lijepo ukomponiran, kakva je gustoća destilata, viskoznost, eventualno neka slatkoća, da li se osjeti gorčina... Sve se to mora onda osjetiti u ustima kroz tih također minutu, minutu i pol – objašnjava Mihaljević Žulj.

Povezani članci