Autohtoni okusi kao najbolji ambasadori Varaždinske županije „Ono što su stvarali naši preci ne smije ostati samo lijepa uspomena“

Hrvatsku poljoprivredu često prati loš glas i brojni problemi poput iseljavanja, opustošenih sela pa do povećanog uvoza i nezadovoljnih poljoprivrednika. Ipak, proizvođači iz Varaždinske županije pokazuju da nije sve tako crno. Spajajući obiteljsku tradiciju, znanje i rad, stvorili su posao koji čuva život na selu koji je u današnje vrijeme sve više na cijeni. Upravo takvi primjeri ne samo da zadržavaju mlade na djedovini već otvaraju vrata i novim obiteljima koje gradsku gužvu i preskupe stanove mijenjaju za mirniji, zdraviji život. Tako se baština čuva, a znanje se prirodno prenosi s koljena na koljeno.

Pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu i zaštitu okoliša Varaždinske županije dr. sc. Dragutin Vincek naglašava kako se Županija može pohvaliti s čak 25 zaštićenih autohtonih proizvoda od kojih deset ima zaštitu na razini Europske unije, dok je još 15 zaštićeno jamstvenim žigom pri Državnom zavodu za intelektualno vlasništvo.

-To nije samo impresivna brojka, nego potvrda koliko je bogata i raznolika naša gastronomska i poljoprivredna baština. Iza svakog od tih proizvoda stoje tradicija, znanje, recepture i način proizvodnje koji su se čuvali i prenosili generacijama. No naš cilj nije zaštititi proizvod samo na papiru. Zaštita ima pravi smisao tek kada proizvođaču donese veću prepoznatljivost, dodatnu vrijednost i bolju tržišnu poziciju, a potrošaču jamči da iza određenog naziva doista stoje podrijetlo, kvaliteta i tradicija. Od Varaždinskog klipiča, Varaždinskog zelja i Varaždinskog bučinog ulja do kučanskog koščičjaka, trnovečke makovnjače ili ludbreškog rozetlina, riječ je o proizvodima koji pričaju priču našega kraja. Upravo zato želimo da oni ne ostanu samo dio naše baštine i sjećanja, nego da postanu još snažniji gastronomski, turistički i gospodarski adut te jedan od najprepoznatljivijih potpisa našega područja - istaknuo je Vincek.

A koliko je važno očuvati autohtone poljoprivredne kulture Varaždinske županije zaštićene na razini Europske unije - Varaždinsko zelje, Ludbreški hren i buča, od koje se proizvodi varaždinsko bučino ulje, Županija pokazuje i pokrenutim trogodišnjim istraživanjem u suradnji s Institutom Ruđer Bošković, Agronomskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu, Sveučilištem Sjever, UNIOS-om i Institutom za antropologiju kojima će se tražiti odgovor na pitanje mogu li biljke postati otpornije na sušu. Znanstvenici će istraživati kako „dobre“ bakterije iz tla mogu povećati otpornost biljaka na klimatske promjene, a rezultati projekta uključit će se u županijske politike i prakse te prenositi poljoprivrednicima kroz info-dane, edukativne radionice i promociju kako bi se nova znanja mogla što brže i lakše primijeniti u praksi. 

-Naša je odgovornost da ono što su generacije prije nas stvarale, baštinile i sačuvale ne ostane samo lijepa uspomena, nego da bude vrijednost od koje mogu živjeti današnji proizvođači i koju ćemo sačuvati za generacije koje dolaze. Zato ćemo i dalje podupirati zaštitu autohtonih proizvoda, njihov način proizvodnje i promociju te ih snažnije povezivati s turizmom i lokalnom gastronomijom. Želimo da Varaždinska županija bude prepoznatljiva ne samo po svojoj povijesti, kulturi i baštini, nego i po autentičnim okusima koji pričaju priču našega kraja. Upravo su ti proizvodi naši najbolji gastronomski ambasadori i vrijednost koju moramo čuvati, razvijati i s ponosom predstavljati Hrvatskoj i Europi - poručio je župan Varaždinske županije Anđelko Stričak.

Oznake zaštite važna su 'etiketa' i priznanje svakom proizvođaču za bolju vidljivost i plasman proizvoda na tržištu.

Jednako tako, smatra direktor Turističke zajednice Varaždinske županije Goran Mališ, važan su poticaj proizvođačima da ostanu u toj proizvodnji, podignu kvalitetu i svoj proizvod bolje prodaju, a samim time doprinise prepoznatljivosti Varaždinske županije kao turističke destinacije kako na domaćem, tako i na stranom tržištu.

-Europska zaštita proizvodu daje dodatnu vjerodostojnost. Također, kada govorimo o Varaždinskom zelju, Varaždinskom klipiču, Varaždinskom bučinom ulju ili Ludbreškom hrenu, ne govorimo samo o hrani, odnosno gastronomiji, nego o proizvodima koji su stvarno nastali iz tradicije i načina života ljudi našega kraja imaju tu svoje podrijetlo, a uz njih se nerijetko veže i neka zanimljiva priča, što dodatno podcrtava njihovu autentičnost. Na turističkom tržištu, upravo autentičnost danas ima veliku vrijednost i značaj i nedvojbeno je adut Varaždinske županije – dodaje Mališ koji gastronomiju smatra velikim dijelom turističkog doživljaja.

-Dobra hrana može biti razlog zbog kojeg će nas turist pamtiti i ponovno nam se vratiti. Kada gost kuša pravi Varaždinski klipič ili sarmu s Varaždinskim zeljem on upoznaje dio identiteta Varaždinske županije pa i svoje domaćine i njihove priče. Veseli nas što su naše lokalne namirnice uključene u jelovnike dobrog dijela naših restorana,  lokalne manifestacije, sajmove i različita eno-gastronomska događanja – navodi Mališ.

Kao dobar primjer ističe se nadaleko poznata Zeljarijadu u Vidovcu koja svake godine obara Guinessove rekorde koje sama i postavlja - za najveću sarmu na svijetu. Tu su i Dani okusa varaždinskog kraja, manifestacija koja je krenula iz Varaždinske županije s ciljem promocije lokalne kuhinje, a u međuvremenu je stekla nacionalni značaj.

- Sljedeći korak mogao bi biti još snažnije povezivanje tih proizvoda u konkretne turističke pakete, primjerice, posjet gospodarstvu, organizacija radionica na kojima će se demonstrirati njihova izrada, primjeri korištenja, degustacija i potom odlazak u restoran u kojem se taj proizvod koristi. Na taj način turist ne dobiva samo proizvod nego cijeli doživljaj, a to je puno vrjednije i za proizvođača i za turističku destinaciju. Ako nakon odlaska iz Varaždinske županije ponese bocu Varaždinskog bučinog ulja, kupi Varaždinsko zelje ili nekome kod kuće priča o izuzetnom okusu Varaždinskog klipiča ili nekog drugog proizvoda koji je imao priliku kušati, taj proizvod nastavlja pričati priču o našoj županiji i nakon što je turist otišao – kaže Mališ koji smatra da je potencijal velik, ali još uvijek nedovoljno iskorišten.

-Budućnost vidim u povezivanju proizvoda s iskustvom – kroz radionice, degustacije, posjete gospodarstvima i gastro-rute koje bi povezale proizvođače, restorane, kulturne i prirodne sadržaje. Za to je potrebno još snažnije povezati proizvođače, ugostitelje i turističke zajednice te ulagati u promociju, dostupnost i atraktivno predstavljanje proizvoda. Ne promoviramo pritom samo hranu, već ljude, tradiciju, znanje i prostor iz kojeg proizvodi dolaze, čime zaštićeni proizvodi mogu postati snažan turistički i gospodarski adut Varaždinske županije i dodatno učvrstiti njezinu poziciju u kontinentalnom turizmu – zaključio je Mališ.

Upravo priče o autohtonim proizvodima i njihovim stvarateljima ostaju u fokusu našeg serijala, podržanog od strane Agencije za elektroničke medije u sklopu Programa poticanja novinarske izvrsnosti.”