Na ukupnoj razini Općine Breznički Hum, 2021. godine je popisano 1.132 stanovnika (Slika 1.). Tako se broj stanovnika smanjio za 224 osobe u odnosu na 2011. godinu. Međupopisna promjena u tom kontekstu iznosi -16,52 posto što je znatno više od županijske (-9,4 posto) i državne (-9,25 posto) razine. Važno je napomenuti da je gustoća stanovništva iznosila 43,46 st./km² u 2021. godini.
Slika 1. Kretanje stanovništva Općine Breznički Hum prema Popisima stanovništva (1991.-2021. g.) (autorska obrada)
Slika 2. potvrđuje proces starenja stanovništva Općine, osobito u skupinama starijih od 40 godina za oba spola. Tako je najbrojnija dobna skupina kod žena između 65 i 69 godina (njih 53), a kod muškaraca između 55 i 59 godina (njih 50). Ne računajući starije od 70 godina, najmanje žena i muškaraca nalazi se u dobnoj skupini od 5 do 9 godina (22 dječaka i 21 djevojčica). Na ukupnoj razini Općine, 2021. g. bilo je 587 žena i 545 muškaraca.
Slika 2. Dobno-spolna struktura Općine Breznički Hum prema Popisu stanovništva 2021. godine (autorska obrada)
Proces starenja stanovništva dokazuje se statističkom potkrijepom prosječne dobi, indeksom starenja i koeficijentom ukupne dobne ovisnosti. Tako je prosječna dob u Općini 2021. godine bila 44,5 godina što je za 0,2 godine više u odnosu na državnu razinu (44,3 g.). Indeks starenja je 2021. g. iznosio 153,8 osoba starijih od 65 g. na 100 djece mlađih od 14 g., dok je koeficijent ukupne dobne ovisnosti iznosio 57,4 osoba starijih od 65 g. i mlađih od 14 g. na 100 osoba u radnoj dobi (Tablica 1.).
Tablica 1. Prosječna dob, indeks starenja i koeficijent ukupne dobne ovisnosti Općine Breznički Hum u 2021. godini (autorska obrada)
Prema Slici 3., odnos broja živorođenih i umrlih dugi niz godina ima negativan predznak. Tako je još 2011. godine evidentirana najveća negativna prirodna promjena od -23 osobe (11 rođene djece i 34 umrlih osoba). Pozitivna prirodna promjena, minimalna ali značajna (+1 stanovnik/ca), zabilježena je 2020. godine. Međutim, ubrzo je ponovno uspostavljen negativan prirodni trend gdje je više umrlih nego rođenih. Tako se od 2011. do 2024. godine ukupno rodilo 131 dijete, a umrlo je 323 osoba.
Slika 3. Kretanje broja živorođenih i umrlih u Općini Breznički Hum od 2011. do 2024. godine (autorska obrada)
Po pitanju prostorne dinamike, Općina ima oscilacijske trendove broja doseljenih i odseljenih (Slika 4.). Tako je primjetan broj povećanja iseljenika nakon ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju, dok se od 2021. g. bilježi veći broj doseljenih nego odseljenih osoba. Najveća negativna migracijska bilanca zabilježena je 2017. godine kada je bilo 39 odseljenih i 18 doseljenih osoba. Broj doseljenih je 2023. godine iznosio rekordnih 40 osoba.
Slika 4. Kretanje broja doseljenih i odseljenih osoba na prostoru Općine Breznički Hum od 2011. do 2024. godine (autorska obrada)
Obrazovanost stanovništva Općine je 2021. g. imao sljedeću strukturu: 1) 4,01 posto imalo je nezavršenu osnovnu školu, 2) 31,04 posto imalo je završenu osnovnu školu, 3) 54,27 posto imalo je završenu srednju školu i 4) 10,69 posto imalo je visokoškolsko obrazovanje (Slika 5.). Broj osoba s nezavršenom osnovnom školom smanjio se za gotovo 3/4 u odnosu na 2011. godinu (ponajviše zbog umiranja dobno starijih generacija).
Slika 5. Obrazovna struktura stanovnika Općine Breznički Hum u 2021. godini (autorska obrada)
Kontinuiranim smanjenjem generacija u mlađoj i radno-aktivnoj dobi, smanjuje se i broj osoba koje ulaze u bračni odnos (Slika 6.). Tako je 2020. i 2024. godine sklopljen samo jedan brak na području cijele Općine. S druge strane, najviše sklopljenih brakova bilo je 2013. godine, njih devet. Što se tiče kretanja broja razvrgnutih brakova, nema značajnijih statističkih odstupanja.
Valja nadodati kako su na području Općine najčešća sljedeća prezimena: Horvat, Ivančan, Vnučec, Sekovanić, Šafran, Kožić, Rusek, Črlenec, Kuzmić i Vrbanec.
Slika 6. Broj sklopljenih i razvedenih brakova u Općini Breznički Hum od 2011. do 2024. godine (autorska obrada)
Zaključno, Općina Breznički Hum suočava se s izrazito nepovoljnim demografskim trendovima koji su vidljivi kroz dugoročno smanjenje ukupnog broja stanovnika, negativnu prirodnu promjenu i izraženo starenje populacije. Unatoč povremenim pozitivnim pomacima, poput kratkotrajne pozitivne prirodne promjene 2020. godine i povećanog broja doseljenih od 2021. godine, ukupni demografski pokazatelji upućuju na nastavak depopulacijskih procesa. Prosječna dob stanovnika viša je od državnog prosjeka, indeks starenja vrlo je visok, a udio djece i mladih sve manji. Istodobno, smanjuje se i broj sklopljenih brakova što dodatno slabi demografsku obnovu Općine.
Leon Vuglač završio je dvopredmetni studij demografije i hrvatskoga iseljeništva te sociologije (nastavničkog usmjerenja) pri Fakultetu hrvatskih studija Sveučilištu u Zagrebu. Tijekom akademskog obrazovanja, dobio je Rektorovu nagradu i autor je stručnog članka „Kvantitativna analiza fundamentalnih urbanih značajki hrvatske populacije – pitanje budućnosti“. Diplomirao je u rujnu 2025. godine, a rad nosi naslov: „Obilježja druge demografske tranzicije Varaždinske županije“. Trenutno radi kao vanjski suradnik Ministarstva demografije i useljeništva.
Izvor:
Državni zavod za statistiku. Statistika u nizu; https://dzs.gov.hr/
Ministarstvo demografije i useljeništva, Demografija.Info. https://demografija.info/
