Ovo je općina s velikim padom broja stanovnika – dvostruko više umrlih nego rođenih osoba

Na ukupnoj razini, Općina Mali Bukovec evidentirala je 1.809 stanovnika prema posljednjem Popisu 2021. godine (Slika 1). Navedeno je za 403 stanovnika manje u usporedbi s popisnom 2011. godinom. Prema tome, međupopisna promjena iznosila je -18,22% što je gotovo dvostruko negativnije u usporedbi sa županijskom (-9,4%) i državnom (-9,25%) razinom.

Slika 1. Kretanje stanovništva Općine Mali Bukovec prema Popisima stanovništva (1991.-2021. g.) (autorska obrada)

Prema Slici 2, može se uočiti paralelan trend starenja stanovništva i smanjenja udjela najmlađih dobnih skupina. Tako se najveći broj žena i muškaraca nalazi u dobnoj skupini između 55. i 59. godine. Ne računajući dobne skupine starije od 75 godina, najmanji broj stanovnika nalazi se u dobnim skupinama 0-4 g. (žensko stanovništvo) i 10-14 g. (muško stanovništvo). Potrebno je uzeti u obzir zastarjelost podataka, pa se približne veličine dobnih skupina mogu pomaknuti za otprilike pet godina.

Slika 2. Dobno-spolna struktura Općine Mali Bukovec prema Popisu stanovništva 2021. godine (autorska obrada)

Prosječna starost stanovništva Općine iznosila je 43,8 g. u 2021. godini. Navedeno se „ugrubo“ može okarakterizirati kako je stanovništvo Općine za otprilike pola godine mlađe nego na prosječnoj državnoj razini (44,3 g.). Indeks starenja u 2021. g. iznosio je 139,7 osoba starijih od 65 g. na 100 djece mlađih od 14 g., dok je koeficijent ukupne dobne ovisnosti iznosio 52,1 osoba starijih od 65 g. i mlađih od 14 g. na 100 osoba u radnoj dobi (Tablica 1).

Tablica 1. Prosječna dob, indeks starenja i koeficijent ukupne dobne ovisnosti Općine Mali Bukovec u 2021. godini (autorska obrada)

Dugogodišnja negativna prirodna promjena je temeljna demografska karakteristika Općine Mali Bukovec (Slika 3). Tako je u 13 promatranih godina (2011.-2024.) rođeno dvostruko manje osoba nego što ih je umrlo. Najviše rođenih osoba utvrđeno je 2013. g. (23), dok ih je najmanje rođeno 2021. g. (11). S druge strane, najveći broj umrlih zabilježen je 2017. g. (48), dok ih je najmanje evidentirano 2024. g. (27).

Slika 3. Kretanje broja živorođenih i umrlih u Općini Mali Bukovec od 2011. do 2024. godine (autorska obrada)

Prema Slici 4, prostorno kretanje stanovništva Općine ima negativno obilježje većeg broja odseljenih nego doseljenih osoba u promatranom razdoblju (2011.-2024. g.). Tako je u istom razdoblju, unatoč statističkim poteškoćama u bilježenju migracija, evidentirano 437 doseljenih i 657 odseljenih osoba. Pritom je najveći broj doseljenih zabilježen 2018. g. (52), dok ih se iste godine najviše odselilo iz Općine (70). Valja nadodati kako je isključivo 2011. g. zabilježen veći broj doseljenih nego odseljenih (+13 osoba).

Slika 4. Kretanje broja doseljenih i odseljenih osoba na prostoru Općine Mali Bukovec od 2011. do 2024. godine (autorska obrada)

Obrazovna struktura Općine je 2021. g. evidentirala 4,82% stanovništva bez osnovne škole, 39,88% stanovništva sa završenom osnovnom školom, 47,27% stanovništva sa završenom srednjom školom i 8,03% stanovništva s visokom naobrazbom (Slika 5).

Slika 5. Obrazovna struktura stanovnika Općine Mali Bukovec u 2021. godini (autorska obrada)

Između 2011. i 2024. g., ukupno je sklopljeno 115 brakova, dok je pravomoćno razvedeno 27 brakova. Najviše brakova sklopljeno je 2017. g. (17), dok ih je najmanje sklopljeno 2012. g. (4). Valja nadodati kako je broj sklopljenih brakova u blagom linearnom padu.

Dodatno, najčešća prezimena u Općini su: Kovaček, Golubić, Horvat, Povijač, Šafarek, Krušelj, Golec, Virag, Šalamon i Friščić.

Slika 6. Broj sklopljenih i razvedenih brakova u Općini Mali Bukovec od 2011. do 2024. godine (autorska obrada)*

Zaključno, između popisne 2011. i 2021. g., Općina Mali Bukovec zabilježila je snažnu međupopisnu depopulaciju od -18,22%, što je gotovo dvostruko nepovoljnije u odnosu na županijsku i državnu razinu. Negativna prirodna promjena dodatno produbljuje pad ukupnog stanovništva budući da je u razdoblju između 2011. i 2024. g. broj umrlih bio dvostruko veći od broja rođenih. Istodobno, prostorno kretanje stanovništva obilježeno je kontinuiranim iseljavanjem s osjetno većim brojem odseljenih nego doseljenih osoba. Prema gotovo svim parametrima, prostor Općine nalazi se u iznimno nepovoljnom demografskom položaju.

* Državni zavod za statistiku od 2000. godine obrađuje i prikuplja podatke sklopljenih brakova u skladu s definicijom uobičajenog mjesta stanovanja. Dakle, statistika o broju sklopljenih brakova vodi se prema mjestu gdje osoba formalno živi, a ne gdje joj je prebivalište ili mjesto vjenčanja. Do 1999. godine podaci za sklopljene brakove obrađivani su isključivo prema prebivalištu mladoženje.

Leon Vuglač završio je dvopredmetni studij demografije i hrvatskoga iseljeništva te sociologije (nastavničkog usmjerenja) pri Fakultetu hrvatskih studija Sveučilištu u Zagrebu. Tijekom akademskog obrazovanja, dobio je Rektorovu nagradu, Dekanovu nagradu za izvrsnost i autor je stručnog članka „Kvantitativna analiza fundamentalnih urbanih značajki hrvatske populacije – pitanje budućnosti“. Diplomirao je u rujnu 2025. godine, a rad nosi naslov: „Obilježja druge demografske tranzicije Varaždinske županije“. Trenutno radi kao vanjski suradnik Ministarstva demografije i useljeništva.

Izvor:

Državni zavod za statistiku. Izvještaj o kvaliteti za statističko istraživanje (2025); https://dzs.gov.hr/UserDocsImages/dokumenti/Izvje%C5%A1taji%20o%20kvaliteti/Izvje%C5%A1taj%20o%20kvaliteti%20Statistika%20sklopljenih%20brakova%20DEM-3%202024.%20-%20final%20docx.pdf

Državni zavod za statistiku. Statistika u nizu; https://dzs.gov.hr/

Ministarstvo demografije i useljeništva. Demografija.Info; https://demografija.info/