U Općini Sveti Đurđ u 2024. godini zabilježeno rekordno negativno prirodno kretanje

Na području cijele Općine Sveti Đurđ, ukupno je popisano 3.326 stanovnika u 2021. godini (Slika 1). Time je međupopisnim izračunom evidentirano 478 stanovnika manje u usporedbi s popisnom 2011. godinom. U postotnom iznosu, međupopisna promjena iznosila je -12,57% što je negativnije u usporedbi sa županijskom (-9,4%) i državnom (-9,25%) razinom.

Slika 1. Kretanje stanovništva Općine Sveti Đurđ prema Popisima stanovništva (1991.-2021. g.) (autorska obrada)

Prema Slici 2, prividan je negativan demografski momentum Općine (nemogućnost obnavljanja generacija zbog sve manjih generacija u reproduktivnoj dobi). Tako je najbrojnija generacija žena između 60. i 64. godine, dok muškarci prevladavaju u dobnoj skupini između 40. i 44. godine. Također, potrebno je uzeti u obzir zastarjelost podataka, pa se približne veličine dobnih skupina mogu pomaknuti za otprilike pet godina.

Slika 2. Dobno-spolna struktura Općine Sveti Đurđ prema Popisu stanovništva 2021. godine (autorska obrada)

Nadalje, prosječna starost stanovništva Općine iznosila je 43,5 godina u 2021. godini. Navedeno označava da je stanovništvo Općine u prosjeku bilo oko godinu dana mlađe u usporedbi s državnom razinom (44,3 g.). Indeks starenja u 2021. g. iznosio je 142,1 osoba starijih od 65 g. na 100 djece mlađih od 14 g., dok je koeficijent ukupne dobne ovisnosti iznosio 54 osoba starijih od 65 g. i mlađih od 14 g. na 100 osoba u radnoj dobi (Tablica 1).

Tablica 1. Prosječna dob, indeks starenja i koeficijent ukupne dobne ovisnosti Općine Sveti Đurđ u 2021. godini (autorska obrada)

Primarno demografsko obilježje Općine Sveti Đurđ je dugogodišnja negativna prirodna promjena (Slika 3). Tako je najnegativnija prirodna promjena evidentirana 2024. g. (-43 osoba). Pritom, najveći broj živorođenih zabilježen je 2013. g. (41 dijete), dok je najmanji broj evidentiran 2024. g. (14 djece).

Slika 3. Kretanje broja živorođenih i umrlih u Općini Sveti Đurđ od 2011. do 2024. godine (autorska obrada)

Po pitanju migracijskih kretanja, broj odseljenih intenzivirao se nakon ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju (Slika 4). Isto tako, valja uočiti kako je u promatranom razdoblju (2011.-2024. g.) zabilježen veći broj odseljenih u odnosu na doseljene osobe u svakoj promatranoj godini. Tako je u potonjem razdoblju ukupno evidentirano 696 doseljenih i 1057 odseljenih osoba na području cijele Općine.

Slika 4. Kretanje broja doseljenih i odseljenih osoba na prostoru Općine Sveti Đurđ od 2011. do 2024. godine (autorska obrada)

Također, obrazovna struktura Općine evidentirala je 4,34% stanovništva bez osnovne škole, 35,94% stanovništva sa završenom osnovnom školom, 52,8% stanovništva sa završenom srednjom školom i 6,92% stanovništva s visokom naobrazbom u 2021. godini (Slika 5).

Slika 5. Obrazovna struktura stanovnika Općine Sveti Đurđ u 2021. godini (autorska obrada)

Između 2011. i 2024. g., ukupno je sklopljeno 160 brakova, dok se pravomoćno razvelo 53 braka. Tako je najveći broj sklopljenih brakova potvrđen 2011. g. (17 brakova), dok ih je najmanje zabilježeno uslijed COVID-a-19 u 2020. g. (7 brakova). Valja napomenuti kako je trend sklapanja brakova u linearnom padu (Slika 6).

Dodatno, najčešća prezimena u Općini redom su: Stančin, Horvat, Bačani, Novak, Bahat, Kovaček, Krušelj, Sačer, Gizdavec i Kovačić.

Slika 6. Broj sklopljenih i razvedenih brakova u Općini Sveti Đurđ od 2011. do 2024. godine (autorska obrada)*

Zaključno, Općina Sveti Đurđ suočava se s izraženim negativnim demografskim trendovima koji se ponajprije očituju u značajnom padu broja stanovnika, nepovoljnijem međupopisnom kretanju u odnosu na županijsku i državnu razinu te naglašenom procesu starenja stanovništva. Dugotrajna negativna prirodna promjena i kontinuirano iseljavanje dodatno pogoršavaju demografsku sliku i sugeriraju na duboko ukorijenjeno slabljenje reproduktivnog i radnog potencijala Općine.

* Državni zavod za statistiku od 2000. godine obrađuje i prikuplja podatke sklopljenih brakova u skladu s definicijom uobičajenog mjesta stanovanja. Dakle, statistika o broju sklopljenih brakova vodi se prema mjestu gdje osoba formalno živi, a ne gdje joj je prebivalište ili mjesto vjenčanja. Do 1999. godine podaci za sklopljene brakove obrađivani su isključivo prema prebivalištu mladoženje.

Leon Vuglač završio je dvopredmetni studij demografije i hrvatskoga iseljeništva te sociologije (nastavničkog usmjerenja) pri Fakultetu hrvatskih studija Sveučilištu u Zagrebu. Tijekom akademskog obrazovanja, dobio je Rektorovu nagradu, Dekanovu nagradu za izvrsnost i autor je stručnog članka „Kvantitativna analiza fundamentalnih urbanih značajki hrvatske populacije – pitanje budućnosti“. Diplomirao je u rujnu 2025. godine, a rad nosi naslov: „Obilježja druge demografske tranzicije Varaždinske županije“. Trenutno radi kao vanjski suradnik Ministarstva demografije i useljeništva.

Izvor:

Državni zavod za statistiku. Izvještaj o kvaliteti za statističko istraživanje (2025); https://dzs.gov.hr/UserDocsImages/dokumenti/Izvje%C5%A1taji%20o%20kvaliteti/Izvje%C5%A1taj%20o%20kvaliteti%20Statistika%20sklopljenih%20brakova%20DEM-3%202024.%20-%20final%20docx.pdf

Državni zavod za statistiku. Statistika u nizu; https://dzs.gov.hr/

Ministarstvo demografije i useljeništva. Demografija.Info; https://demografija.info/