Banke građanima u prvih devet mjeseci naplatile 659 milijuna eura provizija i naknada

Time se, međutim, osigurava samo jasnoća troškovnih parametara pri (budućim) promjenama visine naknada, a ne i smanjenje ili ukidanje pojedinih od njih, piše Poslovni dnevnik.

To bi se trebalo riješiti putem zakonskog okvira kojeg u Ministarstvu financija bruse već duže, ali kako uskoro slijedi saborska stanka, a zakonski prijedlog tek treba proći i javno savjetovanje, evidentno je da nova zakonska pravila neće zaživjeti s početkom 2025. No, važnije od samog početka primjene je hoće li ona za potrošače u konačnici značiti manji trošak naknada.

Ministru financija Marku Primorcu svakako se nije svidjelo kako je tu intenciju zamislila najveća banka u Hrvatskoj, Zagrebačka, koja je prije najavila ukidanje naknade za vođenje osnovnog računa, ali uz istodobno povećanje praktično svih ostalih.

Neslužbeno, novim zakonom redefinirao bi se pojam, odnosno obuhvat osnovnog računa, a prema nekim tumačenjima, moguće je da bi to uključivalo i primjerice internetsko/mobilno bankarstvo.

Time bi se građanima, posebice onima kojima troškovi naknada predstavljaju nezanemariv trošak, omogućilo da za najosnovnije bankarske usluge budu pošteđeni naknada. Hoće li zakonska rješenja ići u tom smjeru, ostaje vidjeti.

Ministar Primorac u vezi s pitanjem brojnosti i visine naknada nedavno je prilično jasno poručio kojeg je stava.

– Nema potrebe da banke naplaćuju naknade u tom obliku, tim iznosima i opsegu – izjavio je ministar.

Žiro račun nije potreban

Što se tiče zakonske procedure, zasad je postupak javnog savjetovanja prošao tek obrazac zakonodavnih aktivnosti za ad hoc Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o usporedivosti naknada, prebacivanju računa za plaćanje i pristupu osnovnom računu.

Kako je objašnjeno, njime se žele „osigurati pretpostavke da bi sve kreditne institucije imale osnovni račun za plaćanje u svojoj ponudi“. Pritom osnovni račun ne bi bio ponuđen samo potrošačima koji pripadaju osjetljivoj skupini (npr. korisnici zajamčene minimalne naknade, naknade za redovito studiranje, osobne invalidnine ili naknade do zaposlenja) već svim potrošačima, na jasan i transparentan način. Prema podacima HNB-a, krajem 2023. bilo je svega 4939 otvorenih računa za plaćanje s osnovnim uslugama, pri čemu je za osjetljivu skupinu potrošača bilo 2282 takvih računa.

Istodobno, broj otvorenih tekućih računa potrošača premašivao je 4,7 milijuna, piše Poslovni dnevnik.

Iz Ministarstva financija također podsjećaju da značajan broj građana i dalje ima otvorene žiro račune, za što više nema stvarne potrebe jer se razne vrste primitaka (mimo plaća, mirovina i određenih vrsta isplata) već neko vrijeme mogu isplaćivati na tekući račun.

S prošlotjednom objavom 9-omjesečnih rezultata poslovanja banaka, pak, ažurirani su i podaci o (neto) prihodima koje banke ostvaruju od raznih naknada koje obračunavaju stanovništvu, poduzećima i drugim sektorima. Iz tih podataka proizlazi da su do kraja rujna naplatile ukupno 659 milijuna eura prihoda od provizija i naknada, što je u odnosu na prvih devet mjeseci prošle godine 8,5 posto više.

Kako su im istodobno te stavke na strani rashoda porasle i nešto više (za 9,5 posto, na 206 milijuna), neto kamatni rashodi su u odnosu na prvo polugodište blago usporili – iznosili su 453 milijuna, što je u odnosu na lani porast za 8 posto.