Na razini cijele Općine Visoko, Popisom stanovništva 2021. g. evidentirano je 1.335 stanovnika (Slika 1). Navedeno označava da je Općina u desetogodišnjem razdoblju izgubila 183 stanovnika. Tako je međupopisna promjena u relativnom odnosu iznosila -12,06% što je negativnije u usporedbi sa županijskom (-9,4%) i državnom (-9,25%) razinom u 2021. godini.
Slika 1. Kretanje stanovništva Općine Visoko prema Popisima stanovništva (1991.-2021. g.) (autorska obrada)
Prema Slici 2. dobno-spolna struktura Općine poprimila je karakteristike urne (postupno izumiranje stanovništva). Navedeno simbolizira paralelan proces povećavanja starijeg stanovništva uz smanjenje najmlađih dobnih skupina koji su temelj vitalnosti određenog društva. Tako je najviše žena u dobnoj skupini između 55. i 59. godine, dok su muškarci najbrojniji u skupini između 65. i 69. godine. Također, potrebno je uzeti u obzir zastarjelost podataka, pa se približne veličine dobnih skupina mogu pomaknuti za otprilike pet godina.
Slika 2. Dobno-spolna struktura Općine Visoko prema Popisu stanovništva 2021. godine (autorska obrada)
Nadalje, prosječna starost stanovništva Općine iznosila je 42,9 godina u 2021. godini. Navedeno označava da je stanovništvo Općine u prosjeku bilo otprilike godinu i pol dana mlađe u usporedbi s državnom razinom (44,3 g.). Indeks starenja u 2021. g. iznosio je 111,4 osoba starijih od 65 g. na 100 djece mlađih od 14 g., dok je koeficijent ukupne dobne ovisnosti iznosio 60,1 osoba starijih od 65 g. i mlađih od 14 g. na 100 osoba u radnoj dobi (Tablica 1).
Tablica 1. Prosječna dob, indeks starenja i koeficijent ukupne dobne ovisnosti Općine Visoko u 2021. godini (autorska obrada)
Prirodno kretanje Općine definirano je višegodišnjim negativnim trendovima, izuzev iznimke u 2014. godini (+3 osobe). Unatoč potonjoj iznimci, već je u 2015. godini zabilježen najnegativniji odnos rođenih i umrlih (-26 osoba) u promatranom razdoblju (2011.-2024. g.). Tako se u promatranom razdoblju ukupno rodilo 186 djece, dok je umrlo 327 osoba. Time je postignuta četrnaestogodišnja negativna prirodna promjena u iznosu od -141 osoba (Slika 3).
Slika 3. Kretanje broja živorođenih i umrlih u Općini Visoko od 2011. do 2024. godine (autorska obrada)
Što se tiče migracijskih obrazaca, uočljiv je blagi val iseljavanja ulaskom Republike Hrvatske u Europsku uniju (Slika 4). Najveći val zabilježen je 2017. godine kada je iselilo 37 osoba, dok je doselilo 16 osoba. Iste godine, evidentiran je najnegativniji migracijski saldo u iznosu od -21 osoba. Na četrnaestogodišnjoj razini, migracijski saldo iznosio je -84 osoba.
Slika 4. Kretanje broja doseljenih i odseljenih osoba na prostoru Općine Visoko od 2011. do 2024. godine (autorska obrada)
